Svatko preko 50 godina starosti bi trebao provoditi redovite kontrole za kolorektalni karcinom. Postoji nekoliko opcija.
Tradicionalni rutinski pristup je da se jedanput godišnje radi digitorektalni pregled i daju tri uzorka stolice na pregled na okultno krvarenje. Također savjetuje se svakih 3 do 5 godina učiniti rektosigmoidoskopiju (endoskopski pregled završnih 40 do 50 cm crijeva), te ukoliko se utvrdi neka od abnormalnosti učiniti totalnu kolonoskopiju. Neki liječnici savjetuju odmah činiti kolonoskopiju (pregled cijelog kolona i rektuma) i ponavljati ju na 10 godina (ukoliko je prethodni nalaz bio uredan), obzirom da takozvana adenomkarcinom sekvenca polipa debelog crijeva prosječno taje oko 10 godina. Stavovi oko toga nisu do kraja definirani, tako da se vremenom smjernice mijenjaju.
Posljednjih desetak godina trend je u svijetu, a i u našem Zavodu da se kolonoskopija radi u anesteziji, što bitno olakšava pregled za pacijenta.
U novije vrijeme usavršavaju se neinvazivne tehnike pregleda debelog crijeva. Virtualna kolonoskopija prvi puta je opisana od strane Vininga 1994., a predstavlja kompjuterom simuliranu sliku debelog crijeva ispunjenog zrakom. Tehnika zahtijeva sofisticirani CT (kompjutorizirana tomografija) ili MR (magnetska rezonancija) koji omogućavaju kompilaciju slike debelog crijeva u kontinuitetu.
Točna klinička uloga i vrijednost virtualne kolonoskopije je u fazi evaluacije. Sigurna indikacija su za sada pacijenti kod kojih se ne može učiniti klasična kolonoskopija, zbog tehničkih poteškoća, suženog lumena zbog rasta tumora ili drugih potencijalnih rizičnih čimbenika. Također može biti korisna kod pacijenata s dokazanom divertikuloznom bolešću debelog crijeva.
U svakom slučaju sada su otvorena određena objektivna pitanja koja treba razmotriti u narednom periodu, odnosno ukazuje se potreba za kontroliranim studijama koje će odrediti mjesto virtualne kolonoskopije u screeningu raka debelog crijeva.
Glavne teme su:
Sljedeća nova opcija je "putujuća" kapsula koja digitalnom tehnikom zapisuje cijeli put kroz debelo crijevo, posebnim okularima u radijusu od 360 stupnjeva. Kapsula se može progutati i pratiti tijek kroz crijevo. Kapsule su u komercijalnoj prodaji za jednokratnu uporabu. U KBC-u Rebro pripremljen je softver za analizu podataka dobivenih na ovaj način. U razradi su i tehnike retrogradnog vođenja kapsule od čmara do cekuma (početka debelog crijeva ) i natrag.
Navedene tehnike su u praksi bitno suzile indikacije za klasičnom irigografijom (debelo cijevo ispunjeno barijevim kontrastom i zrakom snimano klasičnim rendgenskim aparatom).
Bilo kakva sumnja postavljena ranije opisanim tehnikama zahtijeva kolonoskopiju, koja sada ima dijagnostičko-terapijski karakter i zlatni je standard u pregledu debelog crijeva. Naime ukoliko se nađe polip čini se endsoskopska polipektomija, odnosno ukoliko se nađe tumor, čine se biopsije, radi patohistološke verifikacije vrste tumora. Ukoliko se potvrdi dijagnoza karcinoma slijede rutinske pretrage radi isključenja rasapa osnovne bolesti, koje uključuju ultrazvuk ili kompjutoriziranu tomografiju abdomena, određivanje karcinoembrionalnog antigena (CEA)...
Kao što je rečeno, kolonoskopija je zlatni standard sada, no i ona se usavršava svakim danom. Nove slikovne tehnike, kao što je kolonoskopija "s uvećanjem" i kromoendoskopija osiguravaju joj i dalje u budućnosti vodeće mjesto u ranom otkrivanju raka debelog crijeva. U drugu ruku virtualna kolonoskopija obećava u budućnosti mogućnost elegantnijeg screening-programa, što je uz identifikaciju specifičnih genetskih mutacija odgovornih za tumorogenezu, osnova smanjenja incidencije raka debelog crijeva.