Lupus erythematosus najvećim dijelom (oko 90%) pogađa žensku populaciju, pa otuda spekulacije da su hormoni na svojevrstan način odgovorni za nastanak ove bolesti. Prava je istina da se uzrok nastanka još uvijek sa sigurnošću ne može navesti. Lupus erythematosus može nastupiti u akutnom obliku, ali može nastati i "tiho", postupno se razvijajući mjesecima ili čak godinama. Na što razorno djeluju autoprotutijela (usmjerena protiv vlastitih stanica i struktura organizma) koja se pojačano stvaraju?

U prvom redu stradavaju vezivno tkivo, zglobovi, mišići i glomeruli bubrega. Dolazi do pojave upalnih žarišta, bolova i oštećenja u brojnim organima. Kao prvi simptomi navodi se glavobolja, prekomjerni umor, bolovi u zglobovima i mišićima i poznati ekcemi na koži. Pojedini su pacijenti izrazito osjetljivi na sunce. Ova se bolest nepoznate etiologije ipak uspješno može kontrolirati i nadzirati odgovarajućim lijekovima i pravilnom prehranom.

Kod ove bolesti vrsta i način prehrane ovisi o samom stadiju bolesti. Primjerice kod nekih pacijenata inzistira se na unosu namirnica bogatih kalijem (rajčice, banane, špinat), dok se kod drugih koji već imaju uznapredovalo oštećenje bubrega te namirnice najstrože zabranjuju u prehrani. Teško je odrediti pravu granicu na kojoj se jedan režim ponašanja zamjenjuje drugim. U svakom slučaju pacijent mora biti stalno u bliskom odnosu s svojim liječnikom i skupa se s njim o svemu, a naročito o prehrani dogovarati. Iako je nezahvalno općenito u takvim slučajevima govoriti o nekoj generalnoj dijetoterapiji, postoje namirnice koje djeluju blagotvorno, a ujedno ne pojačavaju autoimunu reakciju.

U svakom slučaju preporučuju se plave ribe koje se odlikuju sadržajem visokonezasićenih masnih kiselina iz skupine omega-3. Te su tvari poznate po svom protuupalnom djelovanju. Visokonezasićene masne kiseline iz te skupine inhibiraju enzim ciklooksigenazu, koji je odgovoran za nastanak prostaglandina - molekula medijatora upalnih procesa.

Treba nadalje koristiti namirnice koje u svom sastavu imaju vitamin D. Taj vitamin nastaje u samom organizmu pod utjecajem sunčeve svjetlosti, ali kako se tim pacijentima preporuča izbjegavanje izlaganja suncu, oni moraju uzimati već stvoreni vitamin D. Njega nalazimo u znatnim količinama u žutanjku jajeta, maslacu, ribljem ulju i masnim ribama. Praktična i korisna hrana su ribe sardine iz ribljih konzervi. Od povrća preporučuju se mrkve zbog visokog sadržaja beta-karotena, a iz istog se razloga preporuča i narančasto i žuto voće (marelice, japanske jabuke, naranče).

Doručak bi morao osigurati unos žitarica i kalcija. Dobar izbor su kukuruzne, zobene, rižine i slične pahuljice već obogaćene vitaminima (B-skupine i vitamin D) uz dodatak mlijeka. Pacijenti koji boluju od progresivne bolesti bubrega moraju izbjegavati sol i piti 1,5-2,0 litre tekućine dnevno. Preporučuju se biljni čajevi u koje se dodaje i par listića kadulje (kuša) biljke poznate po svom protuupalnom djelovanju. Prekomjerna tjelesna težina i eventualna pretilnost pacijenta predstavlja kod ove bolesti dodatni nepovoljni čimbenik, jer se terapija sastoji u primjeni steroidnih hormona koji sami po sebi po svom djelovanju izazivaju porast tjelesne mase. Stoga je kod ovakvih pacijenata od naročite važnosti pravilna i uravnotežena prehrana.