KOPB i prehrana

Što je kronična opstruktivna plućna bolest?

Kronična opstruktivna plućna bolest (poznata pod skraćenicom KOPB) odnosi se na međusobno povezane poremećaje koji bolesniku postepeno oduzimaju dah. Dakle, tu se prvenstveno misli na kronični bronhitis ili emfizem povezan s otežanim prolazom, tj. opstrukcijom protoka zraka. Bolesnik može bolovati i od kroničnog bronhitisa i od emfizema, premda je kronični bronhitis odgovoran za 85% slučajeva KOPB-a. Ovaj poremećaj je najčešće progresivan i povezan s neprimjerenim upalnim odgovorom pluća na udahnute štetne tvari i plinove u otvorenom i zatvorenom prostoru, kao i pušenje te dječje respiratorne infekcije. Bolest može biti povezana i s određenim nasljednim čimbenicima.

Oboljelima s dijagnozom kroničnog bronhitisa i emfizema preporuča se da uz korištenje adekvatnih ljekovitih pripravaka obvezno promijene stil života. Ta promjena svakako uključuje i prehranu pomoću koje se može značajno utjecati na ublažavanje simptoma otežanog disanja. Pacijenti s KOPB-om trebali bi konzumirati hranu koja sadrži raznolike namirnice bogate hranjivim tvarima.

Metabolizam namirnica

Sastavljanje jelovnika sukladno individualnim potrebama osobe oboljele od KOPB-a često ovisi o rezultatima metaboličkih testova dobivenih metodom neizravne kalorimetrije, kojom se dobiva uvid u metaboličku aktivnost potrebnu količinu udahnutog kisika i izdahnutog ugljičnog dioksida. Istraživanja su potvrdila da je razlika u respiratornom kvocijentu (QR) bolesnika ovisna o metaboličkim uvjetima, odnosno o unesenim količinama glavnih izvora energije – ugljikohidrata, masti i bjelančevina.

Za metabolizam svakog makronutrijenta potrebna je drugačija količina kisika i ugljičnog dioksida. Primjerice, metabolizam ugljikohidrata stvara najviše ugljičnog dioksida, dok ga metabolizam masnoća proizvodi najmanje. Shodno tome će prehrana s nižim udjelom ugljikohidrata smanjiti opterećenje respiratornog sustava i rezultirati olakšanim disanjem. Osim toga, potrošnja energije u procesu disanja kod osoba oboljelih od KOPB-a čak je deset puta veća od normalne, što također valja uzeti u obzir kod određivanja energetskih potreba bolesnika, tj. primjerenog dnevnog kalorijskog unosa. To je razlog više da se sastavljanje jelovnika svakom pacijentu prepusti stručnjacima za prehranu.

Kako bi što preciznije ustanovili adekvatnu razinu unosa pojedinih makronutrijenata (ugljikohidrata, bjelančevina i masti) te neophodnih mikronutrijenata (vitamina i minerala), stručnjaci se oslanjaju na rezultate brojnih i raznovrsnih znanstvenih istraživanja. Primjerice, dokazano je da respiratorni kvocijent ili QR ima vrijednost jedan kad oboljeli konzumiraju najviše ugljikohidrata, ali će se sniziti do 0,70 ako u jelovniku prevladavaju masti. Nadalje, respiratorni kvocijent će biti oko vrijednosti 0,85 kad je prehrana sastavljena od ugljikohidrata, masti i bjelančevina.

Oboljelim osobama važno je pomno isplanirati raspodjelu dnevnih potreba za kalorijama. Postotna raspodjela trebala bi izgledati kako slijedi: 48% ugljikohidrata, 28% masti (uključujući 15% masnih kiselina, 10% višestruko nezasićenih masnih kiselina i 10% zasićenih masnih kiselina) te 24% bjelančevina. Svaki višak kalorija koji se unese u organizam dovest će do povećanog stvaranja ugljičnog dioksida i uzrokovati otežano disanje. Do jednakog učinka (dakle pojačavanja simptoma otežanog disanja) dolazi i prilikom prekomjerne konzumacije bjelančevina, kao i u slučaju nedostatne razine fosfora u krvi.

Važnost mikronutrijenata i sprječavanje kaheksije

Znanstvena istraživanja su pokazala da oboljelima od KOPB-a nedostaje nužna količina vitamina A, C, D i E, kao i selen te druge tvari bogate antioksidansima. Velik broj oboljelih osoba dnevno unosi nedovoljnu količinu (tj. manje od dnevnih preporučenih doza) važnih mikronutrijenata, a istraživanja su pokazala kako 25% ispitanika prehranom unosi nedovoljno selena, 45% nedovoljno vitamina C, 55% nedovoljno vitamina A, 70% nedovoljno vitamina D, a čak 90% ispitanika unosi nedovoljno vitamina E. Mjerenje maksimalne količine udahnutog zraka pokazalo je smanjenje kapaciteta pluća kod ispitanika s nedostatkom selena, a smanjeni kapacitet pluća imali su i muški ispitanici s nedostatkom vitamina A, C i D.

Oboljelima od KOPB-a savjetuje se i da dnevnu prehranu podijele na pet do šest manjih, umjesto tri velika obroka. Obroci bi trebali biti sastavljeni od namirnica s odgovarajućim omjerom hranjivih tvari kako bi se osigurala potrebna energija, a da se istodobno dišni sustav što manje optereti. Ako bolesnici zanemare navedene smjernice, često prilikom jela imaju poteškoća s disanjem, što posljedično rezultira otežanim žvakanjem i gutanjem hrane, te gubitkom apetita, smanjenjem tjelesne mase, pothranjenošću i anemijom. Pritom katkad nije riječ samo o smanjivanju masnog tkiva, nego i mišića, tj. razvija se stanje pod nazivom kaheksija. U takvim slučajevima može doći do smanjenja mišićne mase unatoč zadržavanju indeksa tjelesne mase unutar normalnog raspona od 18,5 do 24,9. Zdravstveno stanje oboljelih od KOPB-a time se može dodatno pogoršati, pa se uz uzimanje lijekova nužno mora promijeniti prehrana.

Na jelovniku prednost trebaju imati zdrave i energetski bogate namirnice kako bi se metabolizmom proizvela dovoljna količina energije te spriječilo slabljenje membrane i drugih plućnih mišića. Shodno tome obroci moraju sadržavati meso, punomasno mlijeko i sir zbog bjelančevina važnih za obnovu mišića, ribu, cjelovite žitarice, integralni kruh i tjesteninu zbog vlakana, prirodne voćne sokove i kalorično voće kao izvore vitamina, minerala te drugih hranjivih tvari i biljnih spojeva koji pomažu organizmu neutralizirati slobodne radikale. Preporučljivo je unositi raznovrsno povrće tzv. duginih boja, kao i povrće bogato škrobom (napose krumpir, repu, kukuruz, mrkvu, avokado, zimsku salatu i mahunarke) te hranjive orašaste plodove. Dobre masnoće ili nezasićene masti (maslinovo i druga biljna ulja) te sjemenke i začinsko bilje važan su preduvjet pripremanja dnevnih obroka bolesnicima koji pate od kaheksije.

Redukcija tjelesne težine

Osim mršavosti i kaheksije, simptome KOPB-a može pogoršati i pretilost. Navedeno potvrđuju brojna klinička istraživanja u kojima je istraživan utjecaj prekomjerne težine na plućne funkcije žena i muškaraca čiji je indeks tjelesne mase 25 i viši. Naime, kako sve više ljudi (koji se danas širom svijeta broje u milijardama) ima problema s prekomjernom tjelesnom težinom, paralelno se povećao i rizik oboljenja od raznih bolesti, a među njima i od KOPB-a. Prekomjerno masno tkivo pretilim osobama otežava funkciju pluća i sam proces disanja. Naime, disanje postaje otežano (što nazivamo dispnejom), pa utječe na kvalitetu života zahvaćenih pojedinaca i njihovih obitelji.

Kako bi se dispneja smanjila, liječnici bi u terapijski plan bolesnika obvezno trebali uključiti novi plan prehrane kako bi reducirali tjelesnu težinu. Stoga bi njihovih pet ili šest dnevnih obroka trebalo sadržavati posno meso i ribu, raznovrsno sirovo ili na pari kuhano povrće, smeđu rižu, tjesteninu i kruh od integralnog brašna, kao i brojne druge manje kalorične namirnice. Posebno bi se trebala izbjegavati brzu hranu, gotova i polugotova jela koja sadrže više od 300 miligrama natrija, dosta masnoće i začina, slastice pripremljene s dosta bijelog šećera, grickalice i gazirana pića.

Svakako treba napomenuti kako bi takvim pacijentima doručak morao biti najkaloričniji dnevni obrok, a idealno bi se trebao sastojati od šalice mlijeka i mliječnih proizvoda s manje masnoća, biljnog čaja zaslađenog smeđim šećerom, kriškom integralnog kruha sa žličicom meda ili dijetnom marmeladom, tj. čašom svježe ocijeđenog voćnog soka. Taj i druge dnevne obroke preporučljivo je polako žvakati i pritom duboko disati.