Bronhitis - što su simptomi i kako se liječi?

Akutni i kronični bronhitis

Bronhitis se može javiti u akutnom ili kroničnom obliku. Akutni oblik je češći, simptomi traju desetak dana, a posljedica bolesti nema (premda ponekad može dovesti do upale pluća). Uglavnom se javlja u zimskom razdoblju te je najčešće popraćen običnom prehladom ili upalom grla, nosa i sinusa. S druge strane spektra jest kronični bronhitis koji predstavlja teži oblik bolesti što nastaje dugotrajnom iritacijom sluznice bronha. Navedeno se može javiti uslijed pušenja ili izloženosti štetnim česticama prašine ili dima, na radnom mjestu ili okolišu stanovanja. Njegovi su simptomi ponavljajući, nema mogućnosti potpunog ozdravljenja i svakako je jedan od uvjeta da se razvije kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB).

Simptomi akutnog i kroničnog bronhitisa

U akutnom ili kroničnom bronhitisu glavni simptomi su kašalj, iskašljavanje sluzavog sadržaja koji može biti proziran, bijeli, žućkasti, zeleni, a rijetko se mogu vidjeti i tragovi krvi. Bolesnici osjećaju nedostatak zraka, umor, nelagodu u prsima, a zimice i tresavice se javljaju ako je povišena tjelesna temperatura. U akutnom bronhitisu javlja se glavobolja i bolovi u cijelom tijelu, a nadražajni kašalj može potrajati još nekoliko tjedana nakon prestanka drugih simptoma.

Kronični bronhitis obilježava produktivni kašalj koji traje najmanje tri mjeseca, tijekom dvije uzastopne godine. Postoje razdoblja kada se kašalj i drugi simptomi pogoršaju, što pak ukazuje na akutnu infekciju u kroničnom bronhitisu. U oba oblika bolesti liječniku se treba javiti kod kašlja koji traje dulje od tri tjedna, tjelesne temperature iznad 38 °C, otežanog i ubrzanog disanja, bolova u prsima, gubitka tjelesne težine te iskašljavanja obojenog sadržaja (posebno ako je u njemu prisutna krv).

Uzroci i čimbenici rizika za razvoj bronhitisa

Akutni bronhitis najčešće je uzrokovan virusima, a kako antibiotici ne ubijaju viruse, ta vrsta lijekova se u većini slučajeva bronhitisa ne koristi. Najčešći uzrok kroničnog bronhitisa je pušenje, a zagađenje zraka, prašina ili otrovni plinovi u okolišu ili na radnom mjestu mogu pridonijeti tom obliku bolesti. Postoji i genetska sklonost za kronični bronhitis.

Među glavne čimbenike rizika spadaju dim cigarete te izlaganje iritansima na radnom mjestu. Ljudi koji puše ili žive s pušačem imaju veći rizik od akutnog i kroničnog bronhitisa. Nadalje, rizik od razvoja bronhitisa je veći ako je osoba na radnom mjestu izložena plućnim iritansima, kao što su kemijske pare, ispušni dimovi, kamena i metalna prašina, žitarice, tekstili.

Također, učestali nastupi žgaravice mogu iritirati grlo i povećati sklonost razvoju bronhitisa.  Bronhitis može biti i rezultat neke druge akutne bolesti (poput prehlade) ili kroničnog stanja koje ugrožava imunosni sustav. Osim toga, starije osobe, dojenčad i mala djeca imaju veću sklonost infekciji.

Postavljanje dijagnoze bronhitisa

Tijekom prvih nekoliko dana bolesti vrlo je teško razlikovati znakove i simptome bronhitisa od onih kod prehlade. Pregledom pluća liječnik će stetoskopom slušati disanje i utvrditi postojanje bronhitisa.

U nekim slučajevima bronhitisa liječnik može provesti specifične pretrage radi dokazivanja bolesti. Tako je rendgensko snimanje prsnog koša od velike važnosti ako postoji upala pluća ili neka druga bolest koja može objasniti dugotrajni kašalj (napose u pušača). Nadalje, može se provesti ispitivanje plućne funkcije pomoću uređaja koji se zove spirometar, a kojim se mjeri koliko se zraka može udahnuti u pluća te koliko se brzo zrak može izdahnuti iz pluća. Ovaj se test može koristiti u dijagnostici astme, bronhitisa i emfizema.

Osim toga moguće je provoditi i mikrobiološku obradu iskašljaja. Navedeni postupak je važan u otkrivanju bakterija koje uzrokuju bolest, kako bi se mogao ciljano dati antimikrobni lijek koji će djelovati upravo na izoliranu bakterijsku vrstu. Iskašljaj se može testirati i na stanice koje su u povećanom broju prisutne kod alergija (ponajviše eozinofilni granulociti).

Osnove liječenja bronhitisa

U većini slučajeva akutnog bronhitisa bolest prolazi bez liječenja ili samo uz suportivnu terapiju koja obuhvaća korištenje meda, limuna i čajeva kojima se umiruje kašalj i olakšava iskašljavanje, obično u roku od nekoliko tjedana. Budući da je većina slučajeva bronhitisa uzrokovana virusnim infekcijama, antibiotici nisu učinkoviti. Međutim, ako liječnik sumnja na bakterijsku infekciju, može propisati antibiotik.

Drugi lijekovi koji se mogu preporučiti jesu lijekovi protiv kašlja, napose ako kašalj dovodi do smetnji kod spavanja ili ostalih životnih aktivnosti. Ako pak postoji alergija, astma ili KOPB, liječnik može preporučiti lijekove u obliku inhalatora lijekove za smanjenje upale te otvaranje suženih dišnih putova. Kod otežanog iskašljavanja daju se lijekovi koji razrjeđuju sekret u bronhima i olakšavaju iskašljavanje (tzv. mukolitici, ekspektoransi).

Kod kroničnog bronhitisa može se provoditi plućna rehabilitacija – program vježbi disanja u kojem respiratorni terapeut uči kako olakšati disanje i povećati sposobnost za vježbanje. Nadalje, u svakom bronhitisu preporuča se uzimanje veće količine tekućine zbog lakšeg iskašljavanja.

Liječnička pomoć i suradnja

Liječenje bronhitisa provodi liječnik obiteljske medicine, a kod kroničnog bronhitisa, preporuča se bolesnika uputiti liječniku specijalisti za plućne bolesti (pulmologu). Poželjno je povesti člana obitelji ili prijatelja na pregled liječniku. Ponekad je teško zapamtiti sve informacije u vezi s bolešću, zbog čega je dobro imati pratnju kako se ne bi propustile ili zaboravile potencijalno važne informacije.

Liječnik će postaviti nekoliko važnih pitanja, kao što su:

• kada su počeli simptomi?
• jesu li simptomi bili kontinuirani ili povremeni?
• je li već do tada dolazilo do bronhitisa te je li ikada trajao više od tri tjedna?
• između dva nastupa bronhitisa je li disanje teže nego godinu dana ranije?
• utječu li simptomi na san ili posao?
• ako pušite, koliko cigareta dnevno i kroz koliko godina?
• jeste li udisali nedozvoljenih droga?
• kakva je situacija s vježbanjem (je li moguće penjati stubama na prvi kat bez poteškoća i može li se hodati jednako brzo kao prije)?
• je li nešto poboljšalo ili pogoršalo simptome bolesti?
• smeta li hladni zrak?
• čuje li se ponekad zviždanje u plućima?
• je li provedeno godišnje cijepljenje protiv gripe?
• je li ikada provedeno cijepljenje protiv upale pluća i (u slučaju da jest) kada?

Prevencija bronhitisa

Jedna od ključnih stvari u prevenciji bronhitisa jest izbjegavati plućne iritanse. To prvenstveno znači da se ne bi smjelo pušiti. Nadalje, valja nositi masku kada je zrak zagađen prašinom ili dimom, u društvu većeg broja ljudi, ili pri izloženosti nadražujućim sredstvima za čišćenje u kućanstvu.

Mnogi slučajevi akutnog bronhitisa nastaju zbog virusa gripe, pa stoga godišnje cijepljenje protiv gripe značajno pomaže u zaštiti od tog opasnog virusa. U obzir dolazi i cjepivo koje štiti od nekih vrsta upale pluća. I naravno, kako bi se smanjio rizik zaraze od virusne infekcije, treba često prati ruke i koristiti sredstva za pranje ruku na bazi alkohola.