Pušenje i kašalj

Učestalost pušenja

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2015.godine u Hrvatskoj puši 31% stanovništva starijeg od 15 godina (kod muškaraca taj je postotak nešto viši i iznosi 35%, dok je među ženama 27% pušačica). To znači da otpilike svaka treća odrasla osoba u Hrvatskoj puši, a dodatno je još 21% nepušača pasivno izloženo duhanskom dimu u svom domu, odnosno 12% na radnom mjestu.

Cigarete i ostali duhanski proizvodi

Pušenje cigareta je najučestaliji oblik konzumacije duhana. Duhanu se u cigaretama dodaje cijeli niz pomoćnih tvari u svrhu poboljšanja okusa i izgaranja, povezivanja sastojaka, vlaženja i konzerviranja, a izgaranjem nastaje duhanski dim koji sadrži više tisuća kemijskih spojeva uključujući brojne inhalacijske iritanse, toksine i kancerogene (npr. ugljični monoksid i dioksid, dušikov oksid, nikotin, policiklički aromatski ugljikovodici, aldehidi, aromatski amini, nitrozamini, benzen, metanol, teški metali...). Osim sveprisutnog pušenja cigareta i značajno manje zastupljenog pušenja lula i cigara, zadnjih godina sve popularnije postaje pušenje marihuane i nargile, odnosno tzv. vodene lule, pogotovo među adolescentima i mlađom odraslom populacijom za koje ono često predstavlja povremenu ili redovitu društvenu aktivnost. Jednako tako sve veći interes potencijalnih korisinika u zadnje vrijeme pobuđuju i e-cigarete, o čemu će riječi biti nešto kasnije.

Pušenje i ljudsko zdravlje

Pušenje duhanskih proizvoda općenito negativno djeluje na zdravlje pojedinca, loše utječe na praktički svaki organski sustav u tijelu, dokazano uzrokuje mnoge bolesti i povećava smrtnost s time da je najveći broj smrtnih slučajeva povezanih s pušenjem preuranjen i preventabilan, odnosno pojednostavljeno rečeno mogli su se izbjeći ili odgoditi da osoba nije pušila. S obzirom na inhalacijski put primjene za očekivati je da će pušenje imati najlošije posljedice upravo na dišni sustav pa se tako ono povezuje s razvojem različitih respiratornih bolesti kao što su kronični bronhitis, kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB), bronhiektazije, karcinomi dišnog sustava (grla, traheje, bronha i pluća), povećava sklonost respiratornim infekcijama te predstavlja rizični faktor za pojavu nekih intersticijskih bolesti pluća (npr. idiopatska plućna fibroza, deskvamativna intersticijska pneumonija, respiratorni bronhiolitis s intersticijskom pneumonijom, histiocitoza Langerhansovih stanica). Osim toga pušenje može smanjiti kontrolu simptoma nekih drugih respiratornih bolesti za koje nije direktno odgovorno, kao što je to slučaj s astmom. Pored svih ovih loših utjecaja na respiratorno zdravlje, pušenje ima negativne učinke i na druge organske sustave pa tako predstavlja rizični faktor za razvoj koronarne bolesti srca (npr. angina pektoris, infarkt srca), moždani udar, aterosklerotsku bolest perifernih krvnih žila, karcinome izvan dišnog sustava (mokraćni mjehur, bubrezi, usna šupljina, jednjak, želudac, debelo crijevo, gušterača, jetra), pogoduje bolestima zubi i zubnog mesa, negativno utječe na reproduktivno zdravlje (smanjuje plodnost i žene i muškarca, povećava rizik za komplikacije u trudnoći kao i zdravstvene probleme novorođenčadi), smanjuje koštanu gustoću, povećava rizik za pojavu šećerne bolesti tip 2 te nekih očnih bolesti (npr. katarakta, senilna makularna degeneracija).

E-cigarete

Pored klasičnih duhanskih proizvoda na tržištu su se u zadnjem desetljeću pojavile e-cigarete koje ne sadrže duhan, ali sadrže nikotin, arome (pod tim nazivom su obuhvaćeni različiti kemijski spojevi), otapala (propilen-glikol, glicerol), a po potrebi i druge kemijske tvari (npr. kanabinoide). E-cigarete poklonike uglavnom pronalaze među pušačima klasičnih cigareta koji pokušavaju prestati pušiti, te među mlađom populacijom, ponajviše u Sjevernoj Americi i zapadnoeuropskim zemljama, s time da su slični trendovi sve aktualniji i kod nas. Podaci o konzumaciji e-cigareta među američkom mladeži ukazuju na stalni porast zadnjih godina; tako je 2017.godine 11% američkih srednjoškolaca izjavilo da je pušilo e-cigarete u zadnjih mjesec dana, dok je 2019. isto je izjavilo njih čak 27.5%. Takav trend s opravdanjem izaziva zabrinutost javnozdravstvenih službi ne samo zbog opasnosti razvoja ovisnosti u mladoj populaciji, nego i zbog drugih zdravstvenih posljedica. Opće je uvriježeno mišljenje da su e-cigarete manje štetne za ljudsko zdravlje s obzirom da ne sadrže štetne produkte sagorijevanja duhana koji nastaju kod pušenja klasičnih cigareta i drugih duhanskih proizvoda, međutim sve je više dokaza o negativnim učincima e-cigareta na respiratorni i kardiovaskularni sustav, a s obzirom da su relativno kratko na tržištu posljedice njihove dugotrajne konzumacije još su nepoznanica. Iako e-cigarete zasigurno sadrže manje toksičnih tvari nego klasične cigarete, one i dalje sadrže niz potencijalno štetnih supstanci u samoj e-tekućini i još više u aerosolu koji nastaje njezinim zagrijavanjem (uključujući tu i neke teške metale), a osim toga s obzirom da sadrže nikotin redovitom konzumacijom jednako tako mogu dovesti do ovisnosti kao i klasične cigarete.

Medicinska nadzorna tijela, u prvom redu američki „Center for Disease Control and Prevention“ (CDC) i “U.S. Food and Drug Administration“ (FDA) s posebnom pažnjom prate i istražuju pojavu većeg broja slučajeva težih oblika akutne respiratorne bolesti kod mahom mlađih i inače zdravih konzumenata e-cigareta, koji su zabilježeni u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) od sredine 2019.g. Bolest je dobila naziv EVALI od engl. „e-cigarete, or vaping, product use-associated lung injury“ i najveći broj slučajeva je zablježen u SAD-u gdje je od 03/2019 do 02/2020 prijavljeno 2807 bolesnika s EVALI, od toga 68 sa smrtnim ishodom. Na temelju dosadašnjih saznanja većina oboljelih je konzumirala e-cigarete s tetrahidrokanabinolom (THC) uglavnom nabavljene iz neformalnih izvora ili online kupovinom, a supstanca odgovorna za razvoj EVALI najvjerojatnije je vitamin E acetat koji se u e-cigaretama s THC-om koristio kao aditiv.

Respiratorni simptomi pušača

Kada se govori o respiratornim problemima pušača, bez obzira da li se radi o korisnicima klasičnih duhanskih proizvoda ili e-cigareta, najčešći simptom na koji se pušači ili njihova okolina žale jest kašalj. Kod pušača početnika kašalj se može javljati za vrijeme samog pušenja kao reakcija na brojne iritirajuće tvari u udahnutom dimu, međutim s nastavkom pušenja ta vrsta kašlja s vremenom obično prestaje. S druge strane, veliki broj dugogodišnjih pušača razvije kronični, obično produktivni kašalj koji je najzraženiji u jutarnjim satima i često se naziva "pušačkim kašljem". Naime, uslijed opetovane izloženosti duhanskom dimu povećava se broj i funkcija stanica i žlijezda u sluznici bronha koje su odgovorne za produkciju sluzi (tzv. vrčaste stanice i submukozne žlijezde), što dovodi do stvaranja veće količine sluzi u donjim dišnim putevima koja se više ne može efikasno odstraniti uobičajenim mehanizmima (tzv. mukocilijarnim klirensom), već tu nakupljenu sluz osoba mora iskašljati. Budući da se tijekom noći, dok osoba spava, nakupi veća količina sluzi, ujutro nakon buđenja dolazi do pojačanog iskašljavanja. Ponekad je sluz gusta, pogotovo ako osoba ne pije dovoljno tekućine, pa ju je teško iskašljati. Ako osoba produktivno kašlje 3 ili više mjeseca godišnje barem 2 godine zaredom bez drugog poznatog uzroka, onda govorimo o kroničnom bronhitisu i smatra se da više od 40% dugogodišnjih pušača razvije kronični bronhitis. Osobe s kroničnim bronhitsom su sklonije infekcijama dišnih puteva od kojih treba ozbiljnije shvatiti i pravodobno liječiti infektivne egzacerbacije kroničog bronhitisa i upale pluća. U takvim infekcijama bolesnik primjećuje da kašlje značajno više nego inače, iskašljava veću količinu sluzi, a iskašljaj, koji je inače proziran ili bijele boje, sada postaje žute, zelene ili smeđkaste boje. Uz navedene simptome često se još javljaju i opće loše osjećanje, povišena tjelesna temperatura, simptomi upale gornjih dišnih puteva (npr. grlobolja, pojačana sekrecija iz nosa), a ponekad i osjećaj zaduhe te piskanje, pritisak i/ili bolovi u prsima. U slučaju ovakve kliničke slike bolesnik se treba javiti liječniku.

KOPB i pušenje

Oko 15-20% sadašnjih i bivših pušača obolijeva od kronične opstruktivne plućne bolesti - KOPB-a, s time da su rizičniji oni s dugogodišnjim pušačkim stažem i oni koji već imaju simptome kroničnog bronhitisa tj. kronični kašalj. Bolesnici s KOPB-om prilikom disanja imaju smanjen protok zraka kroz bronhe koji su suženi zbog upale, ožiljnih promjena i nakupljene sluzi, a izmjena respiracijskih plinova u plućima je otežana zbog promijenjene strukture plućnog parenhima (emfizem). Glavni simptomi KOPB-a su kašalj, češće produktivan uz iskašljavanje manje ili veće količine sluzi, te zaduha s posljedičnim slabijim podnošenjem fizičkih napora, a neki bolesnici se žale i na povremeni pritisak i piskanje u prsima. S napredovanjem bolesti navedeni respiratorni simptomi postaju sve intenzivniji, a uz to se još mogu javiti i simptomi od strane drugih organskih sustava.

Kada pušač koji kašlje mora na liječnički pregled

Kronični bronhitis i KOPB su najčešće bolesti dišnog sustava kod pušača, međutim, kao što je već ranije navedeno, pušači mogu oboljeti i od drugih respiratornih bolesti, a kašalj je u većini njih glavni simptom. Zbog toga kašalj u pušača treba shvatiti ozbiljno i učiniti osnovnu dijagnostičku obradu koja obuhvaća rendgensko snimanje pluća, osnovne laboratorijske nalaze uključujući kompletnu i diferencijalnu krvnu sliku i C-reaktivni protein, spirometriju s bronhodilatacijskim testom radi procjene plućne funkcije, a ovisno o karakteru kašlja i dobivenim nalazima liječnik može preporučiti i neke dodatne pretrage (npr. mikrobiološku analizu iskašljaja, CT prsnog koša, dodatne testove plućne funkcije i dr.). Ako se kod pušača s kroničnim kašljem navedenom obradom isključe druge teže respiratorne bolesti, a postavi dijagnoza "samo" kroničnog bronhitisa, važno je da takva osoba dalje prati svoj kašalj te da reagira u slučaju promjene njegovog karaktera (intenzitet i učestalost kašlja, količina i boja iskašljaja) ili ako se jave neki novi simptomi (npr. zaduha u naporu ili mirovanju, piskanje u prsima, bolovi/pritisak u prsima, povišena tjelesna temperatura, gubitak na težini i dr.). U tom je slučaju ponovno potrebno potražiti liječničku pomoć.

Preporuka svim pušačima je, bez obzira kašlju li ili ne, da čim prije prestanu pušiti. Danas pušačima stoje na raspolaganju različiti oblici pomoći u procesu odvikavanja od pušenja uključujući dobro organizirane škole nepušenja i medikamentoznu potporu, ali najvažnija od svega je odluka samog pojedinca!