Čimbenici rizika za moždani udar

Uvod

Primarna prevencija obuhvaća prevenciju u zdravih osoba koje još nisu dobile moždani udar, a sekundarna prevencija predstavlja prevenciju u osoba koje su preboljele moždani udar kako bi se spriječio nastanak novog moždanog udara. U Sjedinjenim Američkim Državama i zemljama zapadne Europe smrtnost od moždanog udara značajno je smanjena, što je postignuto gotovo isključivo modificiranjem čimbenika rizika za nastanak moždanog udara. Postoji mnoštvo dokaza da su razne okolnosti, stanja, ponašanje, životne navike i bolesti povezani s povećanom učestalošću moždanog udara, te se stoga nazivaju čimbenici rizika za nastanak moždanog udara. Čimbenici rizika dijele se na one na koje nije moguće utjecati, te na one na koje je to moguće.

Čimbenici rizika za nastanak moždanog udara na koje se ne može utjecati

Čimbenici rizika za nastanak moždanog udara na koje se ne može utjecati uključuju: dob, spol, rasu, prethodno preboljeli moždani udar i/ili tranzitorna ishemijska ataka (TIA), nasljeđe, tj. podaci o članovima obitelji koji su imali moždani udar.

Dob je jedan od najznačajnijih čimbenika rizika za nastanak moždanog udara jer nakon šezdesete godine života rizik za nastanak moždanog udara raste za otprilike 10% sa svakim sljedećim desetljećem starosti.

Muškarci su skloniji nastanku moždanog udara od žena u generativnoj životnoj dobi. Međutim, nakon menopauze, rizik nastanka moždanog udara raste u žena.

Podatak o preboljelom moždanom udaru kao i podaci o i članovima obitelji koji su imali moždani udar povisuju mogućnost nastanku moždanog udara u bolesnika.

Čimbenici rizika za nastanak moždanog udara na koje se može utjecati

Čimbenici rizika za nastanak moždanog udara na koje se može utjecati dijele se na one povezane sa stilom ili načinom života. To su pušenje, prekomjerno pijenje alkohola, zloporaba droga, tjelesna neaktivnost i pretilost, nezdravu prehranu i stres.

Osim toga i neke bolesti i bolesna stanja su čimbenici rizika za nastanak moždanog udara, kao što su povišeni krvi tlak (hipertenzija), povišeni kolesterol, šećerna bolest, srčane bolesti, poglavito najčešći poremećaj srčanog ritma - fibrilacija atrija, te značajno suženje karotidnih arterija.

Pušenje značajno povisuje učestalost moždanog udara. Rizik nastanka moždanog udara se povećava s brojem popušenih cigareta. Prestanak pušenja povezan je s brzim smanjivanjem rizika nastanka moždanog udara - nakon pet godina nepušenja rizik nastanka moždanog udara izjednačava s rizikom nepušača.

Prekomjerno pijenje alkohola predstavlja značajan čimbenik rizika za nastanak moždanog udara. Pijenje malih količina alkohola (do dva pića dnevno) povezano je sa snižavanjem rizika za nastanak ishemijskog moždanog udara. Međutim, rizik nastanka moždanog udara značajno raste ako se popiju više od dva alkoholna pića dnevno.

Zloporaba opojnih droga povezana je s povećanom učestalošću moždanog udara.

Ostali čimbenici na koje se može utjecati

Povećana tjelesna težina je povezana s povećanim rizikom nastanka moždanog udara. Nasuprot tome, povećana tjelesna aktivnost povezana je sa smanjenjem rizika moždanog udara. Smatra se da je povoljan učinak povećane tjelesne aktivnosti na snižavanje rizika za nastanak moždanog udara posljedica snižavanja povišenih vrijednosti tlaka, smanjivanje tjelesne težine, te povoljnih učinaka na metabolizam šećera i masnoća. Osim toga, povećana tjelesna aktivnost promovira zdravi način života. Prehrana koja sadrži velike količine zasićenih životinjskih masti dovodi do povećanog rizika nastanka moždanog udara. Nasuprot tome, prehrana koja sadrži mnogo voća i povrća, plave ribe i maslinovog ulja smanjuje rizik nastanka moždanog udara.

Stres povećava učestalost moždanog udara, poglavito kronični stres, vjerojatno stoga što povisuje krvni tlak i remeti metabolizam glukoze i masnoća.

Hipertenzija je najznačajniji čimbenik rizika za nastanak moždanog udara. Učestalost moždanog udara povećava se kod povišenog dijastoličkog i sistoličkog krvnog tlaka. Smanjenje dijastoličkog arterijskog tlaka od 5-6 mmHg uzrokuje smanjenje učestalosti moždanog udara više od 40%. Značajno je napomenuti da treba liječiti hipertenziju i održavati vrijednosti arterijskog tlaka u normalnim granicama, tj. ispod 140/85 mmHg, a ako u dijabetičara ispod 130/80 mmHg.

Osobe s povišenim vrijednostima kolesterola sklonije su nastanku ateroskleroze arterija, a povišen kolesterol uzrokuje i povećanu učestalost moždanih udara. Lijekovi za snižavanje povišenog kolesterola (statini) imaju povoljan učinak na učestalost moždanog udara.

Šećerna bolest predstavlja neovisni čimbenik rizika za nastanak ateroskleroze i moždanog udara. Osim toga, u osoba sa šećernom bolešću utvrđena je viša smrtnost nakon moždanog udara u odnosu na osobe bez šećerne bolesti.

Bolesti srca i krvnih žila

Srčane bolesti, a pogotovo poremećaji srčanog ritma, od kojih je najčešća fibrilacija atrija su značajan čimbenik rizika za nastanak moždanog udara. Fibrilacija atrija povisuje učestalost moždanog udara otprilike pet puta. Primjenom peroralnih antikoagulansa može se u boelsnika s fibrilacijom atrija smanjiti rizik nastanka moždanog udara za otprilike 70%.

Najveći dio mozga opskrbljuju arterijskom krvlju unutarnje karotidne arterije koje su ogranak zajedničke karotidne arterije. Značajno suženje (stenoza) karotidnih arterija je stenoza ≥75% lumena arterije. Značajna stenoza karotidne arterije povezana je s povećanim rizikom nastanka moždanog udara. Sve bolesnike u kojih se dijagnosticira značajna stenoza karotidne arterije treba uputiti vaskularnom kirurgu, da se operacijom ukloni suženje (tzv. endarterektomija).

Promjena stila života

U sklopu prevencije moždanog udara potrebno je djelovati na čimbenike rizika povezane sa stilom života u cilju otklanjanja nezdravog stila život i promoviranja zdravog načina života i liječenja bolesti koje predstavljaju čimbenike rizika i na taj način smanjivati utjecaj tih čimbenika rizika na povećanje učestalosti moždanog udara.

Bolesnike treba poticati da otklone i/ili smanje utjecaj čimbenika rizika:

• Pušači trebaju prestati pušiti.
• Treba prestati piti veće količine alkohola.
• Pretili bolesnici trebaju smršaviti, općenito treba preporučivati program dozirane tjelesne aktivnosti i prihvaćanje zdravog načina prehrane (mediteranska dijeta!).
• Hipertoničarima treba sniziti vrijednosti krvnog tlaka ispod 140/85 mmHg.
• Dijabetičarima treba održavati vrijednosti glukoze u serumu u prihvatljivim granicama  i vrijednosti tlaka ispod 130/80 mmHg.
• Bolesnicima s povišenim kolesterolom treba sniziti vrijednosti kolesterola u normalne granice.
• Bolesnici sa srčanim bolestima trebaju se adekvatno liječiti.
• Bolesnici sa značajnim suženjem karotidnih arterija trebaju operirati to suženje.

Na taj način smanjuje se rizik nastanka moždanog udara.