Karcinom usne šupljine

Epidemiologija

Karcinom usne šupljine čini 3% svih karcinoma u čovjeka (4% u muškaraca i 2% u žena) te je jedan od deset najučestalijih uzroka smrti u svijetu. Javlja se uglavnom u srednjoj i starijoj životnoj dobi, s najvećom učestalošću između 50. i 70. godine života. U posljednja je dva desetljeća primijećen porast incidencije u populaciji mlađoj od 40 godina. Karcinom usne šupljine je 10 puta češći u muškaraca, a taj omjer u populaciji mlađoj od 40 godina iznosi 3:1.

U Hrvatskoj od karcinoma usne šupljine godišnje umre između 300 i 400 ljudi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2008. godini od karcinoma usne šupljine i ždrijela preminulo je ukupno 377 osoba, što ga čini desetim uzročnikom smrti među malignim tumorima.

Etiologija

Glavni čimbenici rizika za razvoj karcinoma usne šupljine su pušenje i alkohol. Rizik za razvoj karcinoma usne šupljine u pušača je 5-7 puta veći od nepušača. Osim toga, nastavak pušenja nakon liječenja povezan je sa šesterostruko većim rizikom za nastanak novog primarnog tumora u gornjem aerodigestivnom traktu.

Duhanski dim sadrži brojne kancerogene kao što su nitrozamin i policiklički aromatski ugljikovodici. Spomenuti kancerogeni nakupljaju se u oralnoj sluznici uzrokujući oštećenje staničnog genetskog materijala, tj. DNK. S vremenom, oštećenje stanične DNK postaje ireverzibilno te dolazi do maligne transformacije.

Konzumiranje alkoholnih pića također je povezano s razvojem karcinoma usne šupljine. Novija istraživanja utvrdila su da 40% bolesnika s karcinomom glave i vrata redovito konzumira alkohol. Alkohol i pušenje djeluju sinergistički, na način da alkohol povećava propusnost za kancerogene komponente duhanskog dima. Osobe koje uživaju više od 100 g alkohola dnevno i puše 20 ili više cigareta dnevno, imaju čak 100 puta veći rizik za razvoj karcinoma usne šupljine.

Iako je humani papiloma virus (HPV) prepoznat kao uzročnik karcinoma vrata maternice, njegova uloga u nastanku karcinoma usne šupljine još uvijek nije do kraja razjašnjena. HPV se posebno dovodi u vezu s nastankom karcinoma tonzila u osoba mlađih od 40 godina koje nemaju drugih čimbenika rizika kao što su pušenje i alkohol. Smatra se je usna šupljina rezervoar HPV-a i da infekcija HPV-om u malog broja pacijenata tek u kombinaciji s ostalim čimbenicima rizika može dovesti do razvoja karcinoma usne šupljine.

Klinička slika i liječenje

Karcinom usne šupljine u početnom je stadiju uglavnom asimptomatski, a simptomi počinju dolaziti do izražaja tek u uznapredovanom stadiju bolesti. Najčešća tegoba zbog koje pacijenti odlaze liječniku je osjećaj neugode i peckanja u ustima. Također se mogu javiti otežano i bolno gutanje, otežan govor, pomičnost zuba, krvarenje iz usne šupljine i bol u uhu. Rijetko, prvi znak karcinoma usne šupljine može biti pojava jednog ili više čvorova na vratu. U više od 50% pacijenata se prilikom postavljanja dijagnoze bolest već nalazi u uznapredovanom stadiju.

Terapija karcinoma usne šupljine ovisi o stadiju bolesti. Najčešći pristup liječenja je kirurški, koji se nadopunjava radioterapijom i kemoterapijom. Rani stadiji karcinoma usne šupljine liječe se uglavnom kirurški, a uznapredovali stadiji kombinacijom kirurškog zahvata i radioterapije.

Rano otkrivanje karcinoma usne šupljine

Unatoč tome što se karcinom usne šupljine može otkriti u vrlo ranom stadiju jednostavnim kliničkim pregledom sluznice, u većine pacijenata se on dijagnosticira dosta kasno. Jedan od razloga je taj što karcinom usne šupljine u ranom stadiju ne izaziva nikakve simptome i pacijenti ne traže pomoć liječnika ili doktora dentalne medicine.

Kao što je ranije navedeno, karcinom usne šupljine može se otkriti u najranijem stadiju jednostavnim pregledom oralne sluznice. Radi se o lokalizacijama koje su vidljive golim okom za vrijeme rutinskog stomatološkog pregleda. Pregled je jednostavan, traje minutu do dvije, ne zahtijeva nikakvu posebnu opremu i nije neugodan za pacijenta. U Hrvatskoj se na navedenim lokalizacijama dijagnosticira oko 300 tumora godišnje.

Upravo zbog činjenice da u ranom stadiju simptomi i tegobe nisu prisutni, redoviti pregledi sluznice u svrhu što ranijeg otkrivanja posebno su važni u visokorizičnim skupinama u koje spadaju muškarci, pušači, te osobe starije od 40 godina koje redovito konzumiraju alkohol.