Probiotici i zdravlje

Korisna simbioza

Pravilna prehrana podrazumijeva način života kojim dugoročno osiguravamo zdravlje naših eukariotskih stanica, ali i zdravlje našeg uma. Pri tom ne smijemo zaboraviti na prokariote, bakterije koje s nama žive u simbiozi od našeg prvog obroka.

Uspostava ekološkog sustava crijevne mikroflore započinje rođenjem, razvija se (ovisno o raznim čimbenicima u okolišu) tijekom cijelog djetinjstva te nastavlja i u odrasloj dobi. Specifičnost zajedničke evolucije i razvoja čovjeka kao domaćina, te njegove mikroflore s druge strane, jest upravo u simbiotskom odnosu koji obim sustavima osigurava dodatne prednosti u preživljavanju. Mikroorganizmi dobivaju stanište i hranjive tvari dok domaćin dobiva dodatni metabolički kapacitet. Bakterije crijeva, naime, pregrađuju i čine dostupnima inače neprobavljive polisaharide, reguliraju pohranu masti, biosintezu pojedinih vitamina, a djeluju i na učinkovitiji metabolizam pojedinih lijekova i općenito svih ksenobiotika. Time bakterije crijevne mikroflore - crijevne mikrobiote - značajno utječu na raspoloživost i apsorpciju hranjivih tvari te regulaciju energetske ravnoteže u organizmu. Moguće je sažeti tri nivoa djelovanja mikrobiote na domaćina:

• djelovanje na regulaciju i razvoj funkcije imunološkog sustava
• aktivnost crijevne mikrobiote u zaštiti od infekcija
• djelovanje na energetsku ravnotežu organizma (što u konačnici regulira i samu tjelesnu masu)

Probiotici i prebiotici

Današnja medicina kao za sada jedinu učinkovitu metodu liječenja pretilosti prihvaća barijatričku kirurgiju. Njome se smanjuje veličina želuca pomoću implantiranog medicinskog uređaja, otklanjanjem dijela želuca ili podjelom želuca u dva dijela te naknadnim premoštenjem gornjeg dijela tankim crijevom čime se smanjuje funkcionalni volumen želuca i razvija drugačiji fizički i fiziološki odgovor na hranu. Kako je zbog svega prije navedenog sve jasnije da ljudski genom nije dovoljan za produkciju svih funkcija potrebnih za pravilan razvoj i funkcioniranje ljudskog organizma, sve veća pažnja posvećuje se alternativnim načinima održavanja i modulacije optimalnog funkcioniranja probavnog sustava.

Kako bi ostali zdravi, vitki i vitalni, te se odupirali svakodnevnim izazovima koji stoje pred čovjekom današnjice, neophodno je stalno održavati ravnotežu dobrih bakterija u našim crijevima. Danas je gotovo nemoguće djelovati na tu ravnotežu bez dodatnog unošenja pojedinih pripravaka hranom ili u obliku zasebnih preparata u naš organizam. Sve se više istražuju i u kliničku praksu uvode nutritivne sastavnice u obliku živih bakterija, odnosno tvari koje pomažu u održavanju mikrobiote. Ovaj noviji, neinvazivni koncept bioloških intervencija u sastav i promjenu svojstava crijevnih mikroorganizama uvriježio se i u zapadnjačkoj komplementarnoj medicini kao važan element u prevenciji bolesti. Probiotici su živi mikroorganizmi (najčešće iz rodova Lactobacillus, Bifidobacterium i Bacillus) koji pozitivno utječu na održavanje mikrobiološke i imunološke ravnoteže u crijevu, prebiotici predstavljaju nerazgradive sastavnice hrane (primjerice inulin, oligofruktoza ili arabinoksilani) koje potiču rast i/ili aktivnost povoljnih crijevnih bakterija, dok su simbiotici mješavine prebiotika i probiotika koje poboljšavaju implementaciju i preživljavanje probiotika po ulasku u probavni trakt selektivnim poticanjem rasta i metabolizma korisnih skupina bakterija. Brojna istraživanja pokazala su važnost crijevne mikroflore u održavanju zdravlja, ali i u sprječavanju razvoja mnogih bolesti.

Probiotičke bakterije blagotvorno djeluju na opće stanje organizma, dodatno štite od brojnih bolesti te ublažavaju njihove simptome. Neki od primjera su infekcija i proljev uzrokovani prekomjernom primjenom antibiotika, upalne bolesti crijeva, kolorektalni karcinom, pankreatitis, virusne infekcije (uključujući HIV), tumori, alergije, reumatoidni artritis, pa čak i dijabetes tipa II te pretilost.

Bakterije u borbi protiv pretilosti

Vrlo obećavajući rezultati iz nekoliko studija upućuju na činjenicu da upotreba probiotičkih bakterija može dovesti do smanjenja tjelesne mase. Pokazano je da uzimanje soja Lactobacillus rhamnosus PL60 tijekom 8 tjedana dovodi do gubitka težine kod hranom udebljalih miševa, bez uočenog smanjenja unosa hrane. U drugoj su studiji "germ free" miševi (tj. miševi bez bakterijske flore) kolonizirani crijevnom mikrobiotom dojenčadi te nakon toga hranjeni.

Postavlja se pitanje mogu li cijevne mikrobiote biti potencijalno nov terapijski pristup i nove mete u razvoju inovativnih lijekova za tretman pretilosti i srodnih metaboličkih bolesti. Neki su autori pokazali da se djelovanjem antibiotika na pretile miševe može poboljšati njihov glikemički status pri gladovanju (eng. fasting glycemia) i tolerancija glukoze, te dovesti do smanjenja jetrenih triglicerida, povećanja jetrenog glikogena, smanjenja razine lipopolisaharida u krvi, kao i povećanja razine adiponektina. Navedeni rezultati ukazuju na mogućnost primjene antibiotika u liječenju metaboličkih bolesti u budućnosti.

Dobar probiotički proizvod u sebi mora sadržavati velik broj bakterija, kao i sojeve onih bakterija koje nazivamo "dobrim" mikrobiotama. Naime, u bakterijskom svijetu vrijedi princip sličan onome kao kod ljudi: korisne bakterije privlače sebi slične - dobre i korisne bakterije, dok one loše djeluju tako da se okruže sebi sličnim oblicima, nažalost štetnim po organizam. Najbolji su oni proizvodi koji sadrže veliki broj različitih sojeva. Na tržištima danas već postoji raznovrstan izbor, ali se pravi proizvodi očekuju u idućih desetak godina nakon uvida u rezultate trenutno financiranih projekata koji za cilj imaju određivanje optimalnih sojeva za pojedinca.

Koktel bakterija - lijek budućnosti

Možemo očekivati da će jedan od novih načina propisivanja lijekova i pomoćnih tvari u vrlo bliskoj budućnosti uključivati i "koktel" osobi prilagođenih (individualnih, personaliziranih) dobrih bakterija kao vrlo moćno sredstvo za postizanje ravnoteže organizma tijekom bolesti, što je zasigurno najbolja komplementacija alopatskoj terapiji.