Koronarografija

Ishemijska bolest srca

Među svim bolestima srca, najčešći pojedinačni uzrok smrti je takozvana ishemijska bolesti srca. Ishemija je naziv za stanje u kojem je određeno tkivo (u ovom slučaju srce i srčani mišić) nedovoljno opskrbljeno krvlju, a time i kisikom i hranjivim tvarima. Budući da je srce "mišić-maratonac" koji neprestano radi od 4 tjedna po začeću do smrti, ne može se dovoljno naglasiti važnost dobre opskrbe srca krvlju.

Ishemija srca, pa tako i ishemijska bolest srca nastaju sužavanjem koronarnih arterija. Danas znamo da suženje češće nastaje u pušača, bolesnika sa šećernom bolešću, bolesnika čiji članovi obitelji boluju od ishemijske bolest srca, bolesnika s visokim masnoćama (posebno s visokim razinama lipoproteina niske gustoće, engl. low density lipoprotein – LDL). Također, saznali smo što može prevenirati ili barem odgoditi ishemijsku bolest srca – fizička aktivnost, neki lijekovi, povišena razina lipoproteina visoke gustoće, engl. high density lipoprotein – HDL.

Jednom kad ishemijska bolest nastane, nužno ju je i otkriti. Ponekad se bolest može detektirati i samim razgovorom s bolesnikom. Nekad liječnici koriste takozvane neinvazivne testove (ne-agresivne jer ne prodiru u tijelo). Tu u prvom redu spadaju test opterećenja (ergometrija), ultrazvuk srca i 24-satno dinamičko snimanje EKG-a (holter EKG-a). Danas postoji mogućnost i direktnog snimanja koronarnih arterija CT-om, to jest CT-angiografija koronarnih arterija.

Koronarografija

Dijagnoza ishemijske bolesti srca najtočnije se postavlja koronarografijom. Koronarografija je invazivna metoda, u smislu da uključuje prodiranje kroz kožu i unos materijala u tijelo. Bolnice u kojima se izvodi moraju biti opremljene laboratorijem za kateterizaciju srca, a osoblje (liječnici, medicinske sestre, radiološki tehničari) moraju biti posebno educirani. Trenutno u Hrvatskoj 11 bolnica kontinuirano pruža usluge koronarografije. U Hrvatskoj koronarografije izvode kardiolozi.

Preduvjet za izvođenje koronarografije je postavljanje određenog pristupa u arterijski sustav. Najčešće se koronarografija izvodi kroz nogu (u području prepone kroz femoralnu arteriju) i danas sve češće kroz ruku (odmah iza zapešća kroz radijalnu arteriju). Nakon detaljne pripreme materijala i mjesta za punkciju, liječnik prvo aplicira lokalni anestetik čime je osigurana potpuna bezbolnost procedure. Potom se posebnim tehnikama u arteriju postavi uvodnica (engl. sheet). Ona omogućuje primjenu različitih žica i katetera bez gubitka krvi. Kateteri se kroz uvodnicu uvode u arterijski sustav, te se potom u smjeru suprotnom od struje krvi polako navode prema srcu. Koronarne arterije su prvi ogranci aorte – najveće arterije i jedine koja izlazi iz lijeve strane srca. Iz aorte izlaze samo dvije koronarne arterije – desna koronarna arterija i lijeva glavna koronarna arterija, ali se ona brzo grana na lijevu silaznu i lijevu cirkumfleksnu koronarnu arteriju. Svaka koronarografija zahtjeva snimanje i analizu sve tri koronarne arterije.

Procedura se izvodi dok srce normalno radi (kuca) i pri punoj svijesti bolesnika. Bolesnik leži na leđima na pokretnom stolu koji se ovisno o potrebi putem elektromotora miče u svim smjerovima. Samo slikanje se izvodi rendgenološkim tehnikama, a rendgenske zrake isporučuje takozvani C-luk – izvor i detektor zračenja o obliku slova C. Taj C-luk je pokretan, te se tijekom procedure pomiče ovisno o potrebama procedure. Procedura, ako nema komplikacija, traje oko 20 minuta. Doze zračenja koje se isporučuju na razini su zračenja pri snimanju CT-a prsnog koša, a to je približno kao 150 običnih radioloških snimaka srca i pluća (sprijeda i sa strane).

Ako je potrebno, nakon koronarografije može se izvršiti intervencija na koronarnim arterijama. Može se učiniti dilatacija suženja balonom ili prekrivanje suženja stentom. Ponekad se tijekom intervencije može postaviti i više stentova, a procedura u tom slučaju može trajati i preko 2 sata. Tada su i doze zračenja bitno veće.

Koronarografija i intervencija na koronarnim arterijama može se učiniti i tijekom akutnog srčanog udara. Tada se zapravo infarkt može prekinuti, može se spasiti dio srčanog mišića od odumiranja, a ponekad se time i spasi bolesnikov život. U Hrvatskoj 9 bolnica pruža ovakve usluge svaki dan i u svako doba (24/7).

Najčešće komplikacije koje prate koronarografiju su problemi s arterijskim pristupom. Obično se radi o hematomu (modrici, rjeđe o većem otvrdnuću). Rijetko se javljaju i ozbiljnije komplikacije kao pucanje koronarnih arterije, kompletno začepljenje koronarne arterije, razdiranje aorte, veći gubitak krvi, pa čak i smrt. Bitno je naglasiti da je sama bolest zbog koje se koronarografija izvodi obično izrazito ozbiljne prognoze. Koronarnim intervencijama se smrtnost akutnog srčanog infarkta smanjila s preko 30% na svega 4% (7,5 puta).

Zašto ne snimiti samo CT?

Istina, ponekad je dovoljna i CT-snimka koronarnih arterija. No ne zaboravite - ako se CT-om bolest dokaže, tada bolesnik svejedno mora na koronarografiju, što znači dodatno zračenje! CT-om se ne može izvesti nikakva intervencija (ni propuhivanje ni stentovi). 

Koronarografija je sigurna metoda. Prijeko je potrebna u analizi ishemijske bolesti srca, a u akutnom srčanom infarktu može i spasiti ljudski život. Rutinski se izvodi u desetak bolnica u Hrvatskoj.