Što i kako nakon infarkta?

Život nakon infarkta miokarda

Bolesti srca i krvnih žila su široko rasprostranjene. Sigurno poznajete nekog tko boluje od bolesti srca ili uzima lijekove za srce, povišen krvni tlak i slično. U Hrvatskoj, kao i u većini zemalja u okruženju, bolesti srca i krvnih žila su najčešći uzrok smrti. Na svakom koraku možete čuti informacije o opasnostima koje nose povišen krvni tlak i masnoće, šećerna bolest, a o infarktu se gotovo pa priča potiho, jer "kad on stigne, onda si gotov". E, pa nije baš tako. Istina je da je infarkt opasna bolest, pogotovo ako se ignorira i odmah ne potraži liječnička pomoć, ali nakon infarkta život ne prestaje. No treba krenuti redom.

Što je ateroskleroza?

Ateroskleroza je dugotrajan, polagani proces oštećenja krvnih žila. Svi smo izloženi aterosklerozi i to od najranije dobi. Istraživanja na mladim američkim vojnicima poginulim u Vijetnamskom ratu pokazala su da čak i 18-godišnji vojnici (najzdraviji i najutreniraniji pripadnici jednog naroda) imaju tragove ateroskleroze iako su živjeli poprilično zdravo. Ateroskleroza zahvaća arterije; kako velike (primjerice, arterije koje hrane srce, bubrege, noge, mozak), tako i male (npr. sitne arterijice koje kolaju po očima, po samom tkivu bubrega ili hrane prste nogu). Neki ljudi su izloženi aterosklerozi više, a neki manje. Ona nastaje dakle pod utjecajem genetike, češća je u muškaraca, u dobi iza 50 godina. Osim ovih čimbenika, postoje i čimbenici koji pogoršavaju aterosklerozu, a na koje se može djelovati: to su prvenstveno pušenje, prekomjerna tjelesna težina, neaktivnost, povišene masnoće u krvi i šećerna bolest.

Zašto je ateroskleroza bitna?

Ateroskleroza je važna jer dovodi do loših posljedica. Naime, postupnim suženjem krvnih žila - napose onih koje hrane srce (a koje se nazivaju koronarne arterije ili kolokvijalno "koronarke") - u jednom trenutku opskrba srčanog mišića krvlju više neće biti dovoljna. U početku srce "pati" zbog nedostatka krvi samo kad je opterećeno, npr. kad se zatrčite za tramvajem ili idete s vrećicama uz stube.

Srčana patnja se manifestira kao bol u prsištu, tipično pečenjem iza prsne kosti, sa širenjem boli u vrat i vilicu, leđa ili lijevu ruku. U mirovanju ili sa smanjenjem intenziteta fizičkog opterećena, bol će prestati. Takvo stanje se zove stabilna angina pektoris (ili samo angina pektoris). Napredovanjem suženja bol se javlja pri sve manjim naporima, a kad se počne javljati u mirovanju stanje je već kritično odnosno nije više stabilno i zahtjeva hitnu liječničku pomoć.

Što je infarkt, a što predinfarktno stanje?

Nekad se dogodi da pokrovna kapa na suženju krvne žile pukne. Tada se sav prljavi materijal ispod finog pokrova krvne žile izloži krvnoj struji. Krv na takav materijal reagira kao da se radi o vanjskoj rani - aktivira stanične pločice trombocite i čitav niz bjelančevina koje stvaraju krvni ugrušak a time i začepe ili kritično suze krvnu žilu. U slučaju kad se žila potpuno začepi nastupa infarkt, a ako se radi o koronarnoj arteriji govorimo o srčanom infarktu (srčani udar, infarkt miokarda). Ako se žila samo naglo suzi, može se raditi o nestabilnoj angini pektoris (u narodu poznatom kao predinfarktno stanje).

Veliki problem je što se ovakav scenarij može odviti na suženu žile od svega 20 ili 30%. Naime, takvo suženje ne izaziva tegobe niti u najvećim opterećenjima, što znači da infarkt može nastati bez ikakve najave, odnosno u ljudi koji nikad nisu imali srčanih tegoba ili čak se bave aktivno sportom. U svakom slučaju, ova stanja zahtijevaju hitnu medicinsku skrb, bez odgode, čak i ako bolnost u prsištu prođe. U ranoj fazi infarkta mogu se javiti smrtonosne aritmije (poremećaj srčanog ritma), koje se pod liječničkim nadzorom mogu hitno i uspješno liječiti.

Što je stent, a što premosnica (tzv. bypass)?

A sada upoznajmo prijatelje! Čak i u slučajevima najtežih srčanih udara, obično se unesrećenom može pomoći. U dijelu Hrvatskih bolnica se srčani udar može liječiti hitnom koronarografijom. Koronarografija je metoda kojom se uz pomoć radioloških metoda (X-zraka, iste koje se koriste kod rentgenskog slikanja srca i pluća, kostiju, zuba) mogu prikazati sve koronarne arterije i naći ona koja je začepljena (liječnici kažu okludirana). Tada se intervencijom uz pomoć sondirajućih katetera, žica i balona može začepljena žila otvoriti i time prekinuti srčani udar.

Da bi žila bila trajno otvorena (godinama), u mjesto koje je bilo začepljeno može se istom metodom postaviti mrežica (stent, nije stend) koja onda fizički drži žilu rastegnutom. Ponekad je potrebno postaviti više stentova, nekad i u više koronarnih žila odjednom. Stentovi trajno ostaju u tijelu, ne mogu se vaditi, a žila ih preraste i inkorporira u vlastitu stijenku.

U slučaju kad su suženja prevelika, predugačka ili kad bi postavljanje stentova bilo iznimno rizično, može se preporučiti kardiokirurška operacija. Na toj operaciji kirurg prišije dodatnu krvnu žilu (venu s noge ili arteriju iz prsnog koša ili s ruke) tako da opskrbljuje koronarnu arteriju krvlju na mjestu gdje nema suženja. U akutnom srčanom udaru premosnice (tzv. bypass) gotovo da nikad nisu nužne, ali u kroničnim srčanim oboljenjima nekad su iznimno korisne. Zaključno, infarkt i predinfarktna stanja se obavezno liječe u bolnici.