Kako nastaje srčani udar?

Više uzroka srčanog udara

Uzroci ateroskleroze, angine pektoris i srčanog udara su multifaktorijalni. To znači da se nikada ne može usmjeriti prstom u samo jedan uzrok, već više različitih stanja u manjoj ili većoj mjeri doprinosi razvoju bolesti.

Točnije je reći da se radi o rizičnim čimbenicima. Kako je gore spomenuto, postoje čimbenici na koje se ne može utjecati (npr. spol ili dob), ali i oni koji se mogu modificirati.

Ono što svakako treba imati na umu je da isti rizici koji vode do prvog srčanog udara, mogu dovesti i do drugog, ili do pojave bolesti krvnih žila u drugim sustavima (moždanog udara, bolesti bubrega). 

Spol

Muškarci su skloniji aterosklerozi i oboljevaju ranije u odnosu na žene. Dio krivice nose spolni hormoni koji kod žena (primarno estrogeni) djeluju zaštitno. Iz tog razloga se bolesti srca i krvnih žila javljaju kod žena nekoliko godina iza menopauze, a u muškaraca bitno ranije. Utjecaj imaju i ostali čimbenici koji su opisani u nastavku a koji su kod muškaraca češće prisutni.

Dob

Veća dob nosi veći rizik pojavnosti srčanog udara. U adolescenciji i ranoj odrasloj dobi srčani udar se može javiti gotovo isključivo u sklopu drugih težih bolesti (npr. nasljednih bolesti s enormno visokim masnoćama u krvi, šećerne bolesti tip 1) ili eventualno u slučaju prisutnosti i jače izraženosti više čimbenika rizika. U starijoj dobi (npr. preko 80 godina starosti) srčani udar se može javiti i u osoba bez ijednog čimbenika rizika.

Nasljedna sklonost

Nasljedna sklonost tj. genetika je jaki čimbenik rizika za razvoj bolesti srca. Na žalost, konkretno na ovaj čimbenik se ne može puno utjecati. Računa se da je obiteljska sklonost prisutna ako se bolest javila kod oca prije 45 godine ili kod majke prije 55 godine života. Ako su vam roditelji doživjeli srčani udar u 92. i 88. godini života - budite mirni, nemate obiteljsku sklonost infarktu srca.

Pušenje

Pušenje je "najjači" je od rizičnih faktora na koji možete utjecati. Kutija cigareta dnevno povećava rizik dva do tri puta. Prestanak pušenja je najbolja mjera koju možete poduzeti po pitanju poboljšanja vlastitog zdravlja. Pasivno pušenje je također štetno i ne postoji "sigurna doza", odnosno svako izlaganje dimu cigareta je štetno. Pasivno pušenje povećava rizik razvoja bolesti srca i krvnih žila za 25-30%.

Šećerna bolest

Povišena razina glukoze (šećera) u krvi na više načina štetno djeluje na srce i krvne žile. Tip 2 šećerne bolesti predominantni je oblik u odrasloj dobi. Računa se da u vrijeme kad se šećerna bolest manifestira, dijagnosticira i započne s liječenjem (pa bilo to i samo preporukom o strogoj dijeti), bolest traje već gotovo jedno desetljeće bez simptoma. Tada su promjene na krvnim žilama i srcu već prisutne pa je stroga kontrola i suradnja s liječnikom apsolutno nužna. To što koristite lijekove “protiv” šećera ne znači da se slatke stvari mogu jesti bez posljedica.

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija je još jedan od klasičnih čimbenika rizika. Osim utjecaja na krvne žile u srcu, povišen krvni tlak može i direktno oštetiti srčani mišić, a poguban je i za žile u mozgu i bubrezima. Vrlo je česta pojava, u bolesnika koji su već preboljeli srčani udar učestalost hipertenzije je preko 60%. Obično se općim mjerama (izbjegavanje većih količina alkohola, soli, regulacija tjelesne težine, fizička aktivnost) ne uspije postići adekvatna kontrola krvnog tlaka, pa je primjena lijekova često nužna. Pri tom treba imati na umu da se lijekovi za regulaciju krvnog tlaka moraju uzimati stalno i bez preskakanja, a situacije u kojim se lijekovi uzimaju “po potrebi” su iznimno rijetke. Također, treba naglasiti da ne postoji opasnost od “spajanja tlakova”, jedne od češćih fobija bolesnika s hipertenzijom. Opasno je samo ako se tlakovi spoje na nuli.

Debljina

Malo ste "jači", imate naslage za zimu, ugodno ste popunjeni? Imate dobru priliku da vas u našem društvu proglase "zdravim". Iako "višak" ponekad ima svoje prednosti, nisu svi oblici pretilosti isti. Današnje spoznaje govore da višak masnog tkiva unutar trbuha (tzv. abdominalna, visceralna ili muška pretilost) nosi značajan rizik za razvoj šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka i bolesti srca i krvnih žila. Takve trbušne naslage masti nisu inertne, uspavane, već su hormonski aktivne, sudjeluju u regulaciji više metaboličkih procesa i to nepovoljno. Stoga ako vam trbuh visi preko pojasa, pokrenite se.

Povišene masnoće u krvi

Masnoće čine većinu sadržaja u unutrašnjosti loših naslaga na krvnim žilama. Povišene razine "loših" masnoća u krvi (engl. low density lipoprotein - LDL) povezane su s ubrzanom aterosklerozom, no čak i ako su vrijednosti tih masnoća u krvi uredne, može se razviti ateroskleroza (pod utjecajem drugih čimbenika). Razina masnoća u krvi je dijelom ovisna o prehrani, može je modificirati i tjelesna aktivnost, ali dio bolesnika ma što činio, na kakvoj god dijeti bio, ima i dalje povišenu razinu LDL-a. U takvim slučajevima, ovisno o prisutnosti ostalih faktora rizika, mogu se propisati određeni lijekovi. Kod bolesnika koji su već preboljeli srčani udar, ovi lijekovi su gotovo uvijek nužni.

Smanjena tjelesna aktivnost

Sjedilački način života, uredski posao, prijevoz automobilom, odsustvo redovne fizičke aktivnosti utječu direktno na kardiovaskularnu kondiciju i kapacitet te indirektno povećavajući učestalost ostalih faktora rizika. S druge strane, redovita fizička aktivnost, a za korisne učinke na srčanožilni sustav se preporuča pola sata dnevno barem pet puta tjedno, pozitivno djeluje na više tjelesnih sustava. Osim mehaničko-kondicijskog principa, tjelesna aktivnost djeluje povoljno i na psihičko zdravlje, podižući raspoloženje, životnu energiju i libido.