Svjetski dan moždanog udara u utorak

Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga, što ima za posljedicu oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.

Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.

Vodeći je uzročnik dizabiliteta u svijetu, dok je kao uzrok smrti zauzeo visoko drugo mjesto.

Prema procjenama, moždani udar doživi 14,5 milijuna ljudi godišnje, a 5,5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica.

Na svijetu je čak 80 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar.

Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice udara.

One mogu biti kratkoročne i dugoročne, što ovisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati.

Promptnije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.

Posljedice moždanog udara su brojne, a one često uključuju neki oblik tjelesnog invaliditeta, teškoće u komuniciranju, osjećanju i razmišljanju s tjelesne i kognitivne strane, ali i gubitak posla, prihoda i socijalnih kontakata sa socijalne strane.

Svjetska organizacija za moždani udar (World Stroke Organisation) povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara posebnu pažnju odlučila je posvetiti rizicima i prevenciji.

Iako je svaki četvrti pojedinac u riziku od moždanog udara, ne smijemo zaboraviti da je većina moždanih udara ipak preventabilna.

Cilj ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara usmjeren je ka podizanju razine svjesnosti javnosti o tome koje korake je potrebno poduzeti kako bi se umanjio rizik od moždanog udara te je ista kampanja ujedno i ključna komponenta strateškog cilja WSO-a "reducirati pojavnost moždanog udara na pola."

Gotovo svi moždani udari mogu biti prevenirani (i do 90%).

U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti.

U 2018. godini od moždanog udara umrlo je 6137 osoba, odnosno 11,6% svih umrlih.

Od toga je 2578 umrlih muškarca (9,9% od svih umrlih muškaraca) i 3559 umrlih žena (13,3% od svih umrlih žena).

U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 508 osoba, odnosno 5,6% od ukupno umrlih te dobne skupine.

Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, a u dobi 70 i više godina stope smrtnosti u žena se približavaju smrtnosti u muškaraca.

Godišnje se u Hrvatskoj zbog moždanog udara liječi oko 12000-13000 osoba.

Posljednjih 15-tak godina (od 2000. do 2016.g.) prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždani udar) u Hrvatskoj, od 176 na 80,9/100.000), što je izraženije za dobnu skupinu 0-64 godine (smanjenje 59%).

Po mortalitetu od cerebrovaskularnih bolesti Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 80,9/100.000 spada među zemlje koje su iznad prosjeka zemalja europske regije.

Prosjek za zemlje Europske regije iznosi 77,2/100.000, a za zemlje EU 42/100.000.

Raspon stopa za zemlje EU je od 22-171/100.000. (Francuska-Bugarska).