Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana "Zaustavimo KOPB svi zajedno!" naglašava činjenicu da se brojne organizacije i pojedinci mogu i trebaju uključiti u borbu protiv KOPB-a; od pružatelja usluga zdravstvene skrbi, obitelji, pacijenata, osoba koje sudjeluju u donošenju odluka do poslodavaca i drugih.
Cilj obilježavanja Svjetskog dana KOPB-a je podići svijest o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja ove bolesti.
Kronična opstruktivna plućna bolest česta je, progresivna bolest koja se može spriječiti i liječiti, a obilježava je trajno smanjenje protoka zraka kroz dišne puteve.
Procjenjuje se da u svijetu boluje od KOPB-a više od 300 milijuna ljudi, dok ih godišnje oko 3 milijuna umre.
Najčešći uzrok KOPB-a je dugotrajno izlaganje duhanskom dimu.
Prvi znakovi bolesti se najčešće javljaju kod osoba u 40-im i 50-im godinama života koje su pušači.
Češće obolijevaju muškarci, no razlika se smanjuje zbog porasta broja pušača među ženama.
Do razvoja KOPB-a može doći i zbog izloženosti štetnim plinovima i česticama (prašini, kemikalijama, zagađenom zraku u kući zbog sagorijevanja bioloških materijala za potrebe grijanja) u kombinaciji s genetskom predispozicijom te preosjetljivosti dišnih puteva.
U manjeg broja oboljelih uzrok je manjak enzima koji je odgovoran za elastičnost pluća.
Najčešći simptomi su zaduha, kašalj i kronično iskašljavanje sputuma.
Kašalj se u početku bolesti javlja samo ujutro, no kako bolest napreduje javlja se tijekom cijelog dana, a kasnije i noći.
Zaduha (osjećaj nedostatka zraka) postupno napreduje.
Prvo se javlja prilikom napora, a kasnije, u težim stadijima bolesti i prilikom obavljanja najjednostavnijih aktivnosti (održavanje osobne higijene, oblačenje, priprema hrane), pa čak i u mirovanju.
Oboljeli su podložni čestim upalama pluća koje dodatno otežavaju disanje i čest su razlog hospitalizacije.
Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, fizikalnog pregleda i testova plućne funkcije.
Glavni dijagnostički kriterij za postavljanje dijagnoze temelji se na nalazima spirometrije.
Najvažniji dijagnostički parametri u spirometriji su FEV1 (volumen zraka izdahnut u prvoj sekundi nakon dubokog udaha) i FVC (forsirani vitalni kapacitet, tj. ukupni volumen izdahnutog zraka maksimalnom snagom).
Smanjeni omjer FEV1 i FVC pokazatelj je smanjene prohodnosti dišnog sustava (opstrukcije).
Liječenje ovisi o težini kliničke slike, a cilj je ublažiti znakove bolesti, smanjiti broj epizoda pogoršanja i poboljšati kvalitetu života.
Treba naglasiti važnost prestanka pušenja jer se tako smanjuje napredovanje bolesti.
Najbolji način prevencije KOPB-a je nepušenje i neizlaganje duhanskom dimu.
Većina slučajeva KOPB–a može biti spriječena ukoliko se zaustavi izloženost duhanskom dimu.