Obilježen Svjetski dan borbe protiv raka

Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se globalno broj oboljelih povećati sa 18 milijuna u 2018. godini na 29,5 milijuna u 2040. godini, dok će broj umrlih porasti sa 9,5 milijuna na 16,4 milijuna godišnje.

Rak je također i značajan zdravstveni problem stanovništva Hrvatske.

Kao i u svijetu, za očekivati je da će broj slučajeva raka u Hrvatskoj rasti, prvenstveno zbog starenja stanovništva.

U razdoblju od 2001. do 2017. godine broj oboljelih je svake godine bio veći u prosjeku za 1%.

Pomoću trendova dobno-standardizirane stope incidencije raka možemo vidjeti porast incidencije neovisan o starenju populacije.

Najčešći oblik raka kod muškaraca je od 2016. godine rak prostate, dok je kod žena najčešći rak dojke.

5 najčešćih sijela kod oba spola odgovorno je za više od pola svih slučajeva raka.

Prema objavljenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2017. godinu, u Hrvatskoj su najčešća sijela raka kod muškaraca u 2017. godini prostata (21%; 2794 nova slučaja), pluća (17%; 2232 nova slučaja), kolorektum – debelo i završno crijevo (16%; 2143), mokraćni mjehur (5%; 690), želudac (4%; 551), bubreg (4%; 550) i melanom (3%; 439).

Prema istim podacima, kod žena je najčešće sijelo raka u Hrvatskoj u 2017. godini dojka (25%; 2767), zatim kolorektum (14%; 1516), pluća (9%; 1003), tijelo maternice (6%; 717), štitnjača (5%; 545), jajnik, jajovod i adneksa (4%; 449) i gušterača (3%; 383).

Ukupno je od invazivnog raka (isključujući ne-melanomski rak kože oboljelo 24.385 osoba (stopa incidencije 591,2/100.000 stanovnika), 13.229 muškaraca (664,7/100.000) i 11.156 žena (522,7/100.000).

Maligne bolesti drugi su najčešći uzrok smrti (odmah iza srčano-žilnih bolesti), odgovorne za 27% svih smrti u Hrvatskoj u 2018. godini.

Kod osoba mlađih od 65 godina najčešći su uzrok smrti, te uzrokuju preko 40% svih smrti u toj dobi.

U Hrvatskoj je prema posljednjim dostupnim podacima u 2018. godini od invazivnog raka (ne uključujući ne-melanomski rak kože; radi usporedbe s podacima Registra za rak) umrlo ukupno 13.809 osoba, (stopa 337,8/100 000), od čega 8.049 muškaraca (stopa 407,5/100 000 ) i 5.760 žena (stopa 272,6/100 000).

Najčešći maligni uzroci smrti kod muškaraca bili su rak pluća (2.097 umrlih), rak debelog i završnog crijeva (1.321), te rak prostate (772), a kod žena rak debelog i završnog crijeva (919), rak pluća (860), te rak dojke (789).

Potrebno je naglasiti da sami broj umrlih od raka ne pada praktički niti u jednoj europskoj državi (najvećim dijelom zbog sve starije populacije), tako da je pri procjeni mortaliteta (kao i incidencije) potrebno standardizirati za dob, odnosno maknuti utjecaj dobi.

Iako je udio koji zloćudne bolesti imaju u ukupnom mortalitetu u porastu, sama standardizirana stopa mortaliteta od raka je u padu.

U većini europskih zemalja taj pad je veći nego u Hrvatskoj, gdje za razdoblje 2001.-2018. postoji statistički značajan pad dobno-standardizirane (HR11; stopa mortaliteta kada bi Hrvatska u cijelom tom razdoblju imala dobnu strukturu kao prema popisu 2011.) stope mortaliteta od -0,2% godišnje; pri čemu kod žena ne postoji pad, dok kod muškaraca on iznosi -0,5% godišnje.

Podaci o preživljenju po sijelima raka pokazuju da je Hrvatska, za većinu zloćudnih bolesti pri dnu europskih zemalja uključenih u istraživanje, uz bolje rezultate za preživljenje kod zloćudnih bolesti u djece.

Vidljivo je jasno poboljšanje u preživljenju od raka, no slično kao za mortalitet, preživljenje u većini drugih usporedivih europskih zemalja se poboljšava brže.