Održan 19. pedijatrijski kongres u Kninu

Ta stanja uhranjenosti prepoznata su kao rizični čimbenici za razvoj svih pet danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti: kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, nekih karcinoma, kronične opstruktivne bolesti pluća te mentalnih poremećaja.

Kada govorimo o statusu uhranjenosti djece u Hrvatskoj, prema podacima Europske inicijative praćenja debljine u djece (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI) prema preliminarnim rezultatima iz 2019. godine vidljivo je da svako treće dijete u dobi od 8 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.

Problem je izraženiji u dječaka (36,9%) nego u djevojčica (32,7%). Među dječacima u dobi od 8 godina, najviše dječaka s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom je u mediteranskom dijelu Hrvatske, njih čak 41,6%.

Za napomenuti je da je udio djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u razdoblju 2015. - 2019. najviše narastao u mediteranskom dijelu Hrvatske, s 27,3% na 33,1% u zadnjih četiri godine.

Ako usporedimo te podatke s podacima Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvatska se nalazi na visokom petom mjestu po udjelu djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Zanimljivo je istaknuti da se ispred Hrvatske na toj ljestvici nalaze mahom mediteranske zemlje, Španjolska, Grčka, Italija te Malta.

Redovita tjelesna aktivnost te pravilna i raznovrsna prehrana su već od djetinjstva važne odrednice zdravlja.

To je i ulaganje u budućnost obzirom da fizički aktivni mladi ljudi lakše usvajaju zdrav način života (npr. izbjegavanje duhana, alkohola i droga) te pokazuju veći uspjeh u školi.

Stoga se aktivnosti usmjerene promicanju aktivnih stilova života protežu velikim djelom Nacionalnog programa "Živjeti zdravo" kojim se informira, educira i senzibilizira građane Republike Hrvatske svih dobnih skupina o pozitivnim aspektima zdravih stilova života: pravilnoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti, prevenciji debljine te očuvanju i promicanju mentalnog i spolnog zdravlja.