Predstavljen Digitalni atlas hrvatskog liječništva

Procjena je to Hrvatske liječničke komore (HLK) koja se temelji na podacima iz Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva, interaktivne baze podataka, koju je HLK u ponedjeljak predstavila javnosti.

Atlas prikazuje brojne sociodemografske pokazatelje i aktualne podatke o liječništvu te je najopsežnija i najkompleksnija takva baza podataka o liječnicima u Hrvatskoj.

Procjena koliko će liječnika izgubiti hrvatsko zdravstvo u sljedećih pet godina temelji se na podacima o budućim umirovljenjima i procjeni budućeg iseljavanja.

U mirovinu do lipnja 2025. odlazi 15% (2255) liječnika danas zaposlenih u zdravstvu.

U hrvatskom zdravstvu u lipnju 2020. radi 15294, od čega 14094 u javnom zdravstvu.

S druge strane, Komora procjenjuje da će naše zdravstvo iseljavanjem do sredine 2025. dodatno izgubiti oko 420 liječnika i to računajući samo odlaske onih liječnika koji trenutno rade u zdravstvu.

Sve to pod uvjetom da se nastavi stabilan trend odlazaka liječnika zaposlenih u hrvatskom zdravstvu u inozemstvo.

Digitalni atlas daje i mogućnost procjene broja ulaska novih liječnika u sustav u sljedećim godinama.

Tako je u zdravstveni sustav od 2015. prosječno godišnje ulazilo 488 novih liječnika, pokazuju komorski podaci.

U slučaju nastavka takvog trenda može se do sredine 2025. očekivati ulazak nešto više od 2400 novih liječnika u zdravstveni sustav.

Rast broja liječnika kontinuiran je u Europi već desetljećima, pa sukladno tome i broj liječnika u hrvatskom zdravstvu raste iz godine u godinu.

Posljedica je to povećane potrebe prije svega zbog produljenja životnog vijeka, kao i sve većeg apsolutnog i relativnog rasta broja građana starijih od 65 godina.

Lani je Hrvatska imala više od 800000 stanovnika starijih od 65 godina, a procjene su da će ih 2030. godine biti skoro milijun.

Drugi razlog za nužno povećanje potrebnog broja liječnika je sve veća složenost i opseg zdravstvenih usluga i postupaka.

Posljednji, ali ne i najmanje važan razlog je da nisu provedene reforme bolničkog sustava, primarne zdravstvene zaštite niti hitne medicinske pomoći.

Liječnici su preopterećeni, s velikim brojem prekovremenih sati i već dugo imamo situaciju da su pojedine specijalizacije deficitarne, naglašavaju u Hrvatskoj liječničkoj komori.

Od ulaska Hrvatske u EU, Hrvatsku je ukupno napustilo 874 liječnika. Nakon nešto jačeg vala odlazaka u prve dvije godine nakon ulaska u EU, trend odlazaka se stabilizirao na prosječno 125 godišnje.

Novi zabrinjavajući fenomen je eksponencijalni rast odlazaka najmlađih liječnika, odmah nakon diplome.

Gledajući prema specijalizacijama, u inozemstvo je otišlo najviše specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine, a zatim slijede psihijatri, ginekolozi, radiolozi i internisti.

Hrvatskoj već sada, u odnosu na planiranu mrežu HZZO-a, nedostaje 204 obiteljska liječnika, 75 pedijatara i 103 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) tj. toliko je zbroj ugovorenih timova bez zaposlenog liječnika - nositelja tima i mjesta gdje uopće nisu ugovoreni timovi.

Imajući u vidu, uz postojeći manjak liječnika u PZZ-u, činjenicu da su oni prosječno 4 do 6 godina stariji od bolničkih liječnika i da interes za specijalizaciju obiteljske medicine nije velik, postavlja se pitanje kadrovske održivosti ovog sustava ako se žurno ne krene rješavati ovaj problem.

Poseban problem primarnog zdravstva su velike oscilacije u broju pacijenata po jednom liječniku.

Prosječno u PZZ-u obiteljski liječnik ima 1643 pacijenta, ginekolog 6643 pacijentica, dok pedijatar ima 1416 djece.

Uzevši u obzir godišnji broj radnih sati lako je zaključiti kako obiteljski liječnik u Hrvatskoj ima prosječno tek jedan sat za svakog pacijenta godišnje, dok je kod ginekologa ta brojka puno lošija i iznosi samo 15 minuta za svaku pacijenticu godišnje.

Pedijatri pak za svako dijete godišnje mogu prosječno odvojiti tek sat i 15 minuta.

Preopterećenost primarne zdravstvene zaštite povećava pritisak prema bolnicama koji se prelijeva na bolničke specijaliste.

Oni su jedina kategorija koja u zadnje tri godine bilježi negativan trend, što dodatno otežava situaciju.