Hrvatski zavod za javno zdravstvo
U vrijeme pandemije COVID-19, osobe koje boluju od kardiovaskularnih bolesti izložene su dvostrukoj prijetnji. Imaju povećan rizik od razvoja teže kliničke slike bolesti uzrokovane COVID-om, ali također su u strahu tražiti pomoć vezano za svoje postojeće kardiovaskularne probleme.
Ovogodišnji Svjetski dan srca se obilježava uz slogan "Koristi srce" kojim se svi pozivaju da prigodom obilježavanju ovog dana obećaju sebi i svima oko sebe da će živjeti zdravijim načinom života. Male promjene u životnim navikama, kao što su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja, mogu dovesti do poboljšanja zdravlja srca.
Kardiovaskularne bolesti (KVB) uzrok su 17,9 milijuna smrti u svijetu godišnje, a procjenjuje se da će do 2030. godine biti uzrokom 23 milijuna smrti. U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti također na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2019. godine umrlo 22020 osoba, odnosno 42,5% ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 47,9% umrlih žena (12673) i 36,9% umrlih muškaraca (9347). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 15,4% (7965) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 10% (5180) u ukupnom mortalitetu.
Posljednjih 15-tak godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od KVB u Hrvatskoj, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti, nego za ishemijsku bolest (49% pad smrtnosti za kvb ukupno od 2000. do 2016., 34% za ishemijsku bolest srca, a 54% za cerebrovaskularne bolesti (kvb od 572,7/100.000 na 292, IBS od 201 na 132, CVB od 176 na 80,0/100.000). No, kardiovaskularne bolesti su i dalje vodeći uzrok smrtnosti i pobola.
U usporedbi s Europom, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 292/100.000 spada među zemlje koje imaju srednje visoke stope KV smrtnosti. Prosjek za zemlje Europske regije iznosi 315/100.000, a za zemlje EU 190/100.000, dok je raspon stopa za zemlje EU od 97-565/100.000. (Francuska-Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije (198/100.000), Austrije (182/100.000), Italije (152/100.000), a nižu stopu od npr. Mađarske (371/100.000).
Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju nekih čimbenika rizika kao što su pretilost i dijabetes, moguće je očekivati sve veće opterećenje KVB-om ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije, međutim i svaki pojedinac treba nastojati čuvati svoje zdravlje kroz zdrave životne navike.
Svjetska kardiološka federacija je 2000. godine utemeljila obilježavanje Svjetskoga dana srca u cilju informiranja ljudi širom svijeta o bolestima srca i moždanom udaru kao vodećim svjetskim uzrocima smrti. Svake godine obilježavanje toga dana ima različitu tematiku, odražavajući ključna pitanja i teme koje se odnose na zdravlje srca. Svrha obilježavanja je i educiranje javnosti o mogućnostima sprečavanja kardiovaskularnih bolesti. Naime, od tih bolesti umire skoro svaka druga osoba u zemljama tzv. zapadne civilizacije, a u Europi od kardiovaskularnih bolesti godišnje umire oko 4 milijuna ljudi, odnosno 45% svih umrlih. Povoljna je činjenica da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput pušenja, nepravilne prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti i štetne konzumacije alkohola, čak do 80% prijevremenih smrti.