Unaprjeđenje mentalnog zdravlja vulnerabilnih skupina

Savjetnicima Udruge mobbing svakodnevno pristižu pitanja u kojima je naglašena potreba za podrškom uslijed izloženosti mobbingu na radnom mjestu, kao i drugih problema povezanih s aktualnom situacijom: izvanrednom gubitku posla, stigmatizaciji nakon saznanja da je osoba preboljela COVID-19, povećanog opsega posla, izoliranog rada (gdje se radi od kuće ili je rad organiziran u smjenama kako ne bi došlo do kontakata među radnicima), nejasnih pravila rada od kuće (pravila o radnom vremenu, pravu na "isključenost" i sl.), te neizvjesnost za budućnost (strah za posao, zdravlje).

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od 134 anketirane države stručnu pomoć na razini vulnerabilnih skupina čije je mentalno zdravlje ugroženo trenutačno dobiva 7% anketiranih zemalja, dok se u čak 93% anketiranih zemalja javljaju različiti problemi koji onemogućavaju redovan rad psihijatrijskih službi i centara za mentalnu skrb.

Anticipacija ugroze i dalje postoji, poglavito dolaskom sezonskih virusa koji se pojačano manifestiraju u jesenskim i zimskim mjesecima, pri čemu suočavanje s opasnošću od zaraze i prateće promjene načina života i funkcioniranja, u pozadini dovode do galopirajućeg porasta mentalnih poteškoća u pučanstvu.

Prema recentnim istraživanjima, pandemija COVID-19 za posljedicu može imati različite mentalne poremećaje.

Osim depresije i ovisničkih ponašanja, nerijetko se javljaju i anksiozni poremećaji, strah od smrti, panični poremećaj, fobije, te somatoformni poremećaji i somatski simptomi kao glavobolja, umor, bolovi u trbuhu i kratak dah.

Valja uzeti u obzir i čimbenike rizika kao što su ekonomska, društvena i politička zbivanja na globalnoj razini, koji mogu dodatno pogoršati već narušeno mentalno stanje pučanstva.

Nadalje, velika količina nekontroliranih vijesti koje se šire medijima povećavaju rizik širenja lažnih vijesti brže od samog virusa (infodemija), što uzrokuje anksioznost, zabrinutost i neizvjesnosti koje sve doprinose negativnim ishodima, poput stigmatizacije i diskriminacije osoba koje su bile oboljele ili koje su bile u kontaktu s oboljelom osobom.

Vulnerabilnost, odnosno ranjivost pojedinaca zasigurno povećava rizik za mentalno zdravlje.

Aktivna participacija Udruge mobbing kroz projektne aktivnosti programa "Unaprjeđenje mentalnog zdravlja vulnerabilnih skupina" kojeg u partnerskom odnosu provodi sa Službom za medicinu rada HZJZ-a, orijentirana je kroz dva pristupa zaštiti mentalnog zdravlja: reaktivni, u slučaju kada se teškoće već manifestiraju i kada je potreban individualni pristup, te proaktivni, usmjeren prevenciji teškoća i očuvanju mentalnog zdravlja, što je trenutačno jedan od prioriteta u sklopu projektnih aktivnosti.

Razumijevanje problema mentalnog zdravlja, poznavanje mehanizama za zaštitu mentalnog zdravlja među poslodavcima te edukacija o ovoj temi u radnoj okolini, ključne su stavke za unaprjeđenje mentalnog zdravlja na radnom mjestu i u svim aspektima života.