Sveučilište u Rijeci
Istovremeno 19,6% studenata izrazilo je visoku ili ozbiljnu depresiju, a 23,9% visoku ili ozbiljnu anksioznost, pokazuju podaci podaci Sveučilišnog savjetovališnog centra.
Istraživanje čiji je cilj bilo utvrditi kako su se studenti nosili s pandemijom i lockdownom obuhvatilo je 923 studenta u dobi od 19 do 28 godina s različitih riječkih fakulteta, a dobiveni podaci u skladu su sa sličnim svjetskim istraživanjima.
Posljedice izolacije predstavljaju najjači izvor stresa, nakon kojeg slijedi akademski stres, mogućnost infekcije i obiteljski izvori stresa.
Žene sve izvore stresa doživljavaju intenzivnije od muškaraca, a studenti koji su promijenili prebivalište doživljavaju obiteljske probleme i posljedice izolacije stresnije od studenata koji kontinuirano žive sa svojim obiteljima.
Pokazalo se da studenti koji nisu promijenili prebivalište bolje akademski funkcioniraju.
Studenti koji su se vratili kući tijekom "lockdowna" doživjeli su veći obiteljski stres i veći stres zbog socijalne izolacije.