Obilježen Svjetski dan hipertenzije - 17. svibnja

Ovogodišnja tema Svjetskog dana hipertenzije usredotočena je na osvješćivanje o problemu hipertenzije širom svijeta, a posebno u nisko i srednje razvijenim područjima, te na ispravne metode mjerenja krvnog tlaka.

Povećanje svijesti o hipertenziji i pravovremena kontrola još više su dobili na važnosti u vrijeme pandemije koronavirusa jer dobra kontrola hipertenzije smanjuje rizik od loših ishoda i smrtnosti od COVID-19.

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija (krvni tlak >140/90) je tiha i podmukla bolest koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, sve dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa.
Hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju i vodeći je čimbenik rizika za smrtnost i dizabilitet na globalnoj razini.

Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak.

Ovo ozbiljno stanje značajno povećava rizik od većih srčanih oboljenja, moždanog udara i bolesti bubrega.

Prema procjenama, 18% svih smrti u svijetu može se pripisati hipertenziji (oko 9,4 milijuna ljudi).

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti.

U 2019. godini bile su uzrok smrti u 42,5% slučajeva, a umrlo je ukupno 22020 osoba (12673 žena i 9347 muškaraca).

Visoka je i prevalencija hipertenzije, pa prema istraživanju EH-UH provedenom 2005.g. iznosi 37% (kod muškaraca 35,2% , kod žena 39,7%).

Hipertenziju je potrebno liječiti, uglavnom lijekovima koji smanjuju krvni tlak, kako bi se smanjio rizik od navedenih ozbiljnih ishoda.

Vrijednosti krvnog tlaka treba snižavati ispod 140/90 mmHg.

Gotovo 50% osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju za svoj povišeni tlak ne poduzimaju ništa, odnosno niti se liječe medikamentima, niti mijenjaju štetne životne navike.

To znači da 75% populacije s povišenim krvnim tlakom ima veliki rizik za razvoj bolesti srca, moždani udar, bolesti bubrega i iznenadnu srčanu smrt.

Bitno je naglasiti da se na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može utjecati promjenom štetnih životnih navika:
-smanjenjem unosa soli
-uravnoteženom pravilnom prehranom
-prestankom pušenja
-izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola
-redovitom tjelesnom aktivnošću
-održavanjem normalne tjelesne mase.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50% hipertenzija, tjelesna neaktivnost za oko 20%, a pretilost za oko 30% svih hipertenzija.