Pravobraniteljica upozorava na mentalno zdravlje djece

Uz to, velikom broju djece su uskraćene temeljne potrebe kao što su sigurnost doma, druženje s vršnjacima, igra na otvorenom ili odlazak u školu ili zagrljaj s bakom i djedom.

I prije epidemije oko trećina mladih u Hrvatskoj imalo je ozbiljne simptome anksioznosti, a 20% znakove depresije i stresa.

Radi zaštite mentalnog zdravlja djece treba osigurati potreban broj stručnjaka, dostupnost psihološke pomoći, posebice u manjim sredinama te povećati mentalno zdravstvenu pismenost odgojno-obrazovnih djelatnika.

Rezultati istraživanja provedenog u prosincu prošle godine na uzroku od 1400 djece i 2650 roditelja pokazuju kako 65% djece misli da im je život lošiji nego prije pandemije.

Da ima ozbiljnih problema sa spavanjem navelo je preko 28% osnovnoškolaca i više od 38% srednjoškolaca.

Kao stresne događaje djeca su najviše izdvajala samoizolaciju, smrt bliskog člana obitelji te svađe u obitelji.

Kao najveći izvor stresa navodili su i strah da će virus prenijeti drugima.

Prema istraživanju, klinički značajne simptome ima 37% djevojčica i 22% dječaka.