Morska bolest, kinetoze ili bolest putovanja

Smatra se da oko 20% populacije pati od bolesti kretanja, a češće su pogođene žene nego muškarci. Učestalost se povećava s duljinom trajanja putovanja. Bolesti kretanja mogu se javiti pri putovanju raznim prometnim sredstvima, kao što su automobil, autobus, vlak, zrakoplov ili brod. Neki ljudi mogu osjetiti simptome kinetoze samo u jednoj vrsti prometala, primjerice automobilu, dok im ostala prijevozna sredstva ne predstavljaju poteškoće. Ipak, najviše putnika probleme doživi na putovanju brodom, po kojemu je bolest dobila i svoj pučki naziv "morska bolest", a ponekad se koristi i naziv "nausea", koji korijen vuče iz starogrčke riječi za brod. Zabilježena je i pojava vrtoglavice koja je nastala tek nakon što je putnik napustio brod

Kako nastaje bolest kretanja?

Da bismo održali ravnotežu i orijentirali se o položaju svojeg tijela u prostoru, koristimo se raznim, u normalnim okolnostima međusobno izvrsno usklađenim mehanizmima, kao što su unutarnji receptori napetosti mišićno-zglobnog sustava, sustav polukružnih kanalića u unutarnjem uhu, receptori dodira u koži te vid. Bolesti kretanja nastaju kada sustav za ravnotežu, smješten u unutarnjem uhu, prima drukčije podražaje od ostalih receptora, poglavito vidnih. To se događa kad se nejednoliko krećemo, a te stalne promjene kretanja u smislu ljuljanja, poskakivanja, ubrzavanja i usporavanja ne možemo vidjeti već samo osjetiti. Primjer za događaj koji može uzrokovati kinetozu jest putovanje brodom kada se nalazimo u kabini bez prozora.

Naše će unutarnje uho zamijetiti stalno ljuljanje broda, ali budući da našim očima okolina prividno stoji na mjestu, dolazi do "kratkog spoja" u mozgu budući da on ne zna kako bi nas pravilno pripremio na suočavanje s podražajima. Unutarnje uho sastoji se od organa sluha i organa ravnoteže, a zbog svoje složene građe nazivamo ga i labirint. Organ ravnoteže detektira kretanje našeg tijela u prostoru u sve tri dimenzije - bilo da naginjemo glavu u raznim pravcima, bilo da ubrzavamo ili usporavamo svoje gibanje.

Zahvaljujući sustavu ravnoteže u unutarnjem uhu, u svakom se trenutku možemo orijentirati o položaju naše glave u odnosu na tlo, a do problema dolazi kada mozak od organa ravnoteže prima drukčije informacije od onih koje stižu drugim osjetilnim putovima.

Kako spriječiti morsku bolest?

Bolesti kretanja učestali su problem i većina ugroženih ljudi već je otkrila mjere i postupke kojima će si olakšati putovanje određenim prijevoznim sredstvom, ako ga već ne može izbjeći.

Navest ćemo nekoliko korisnih savjeta kako izbjeći pojavu bolesti kretanja: 

• Uvijek nastojte uskladiti pravac kretanja s pogledom, tako da, vozite li se u automobilu kao putnik, sjedite u suvozačkom sjedalu i gledate u daljinu kako biste smanjili stalne promjene u vidim podražajima. Također, osjetite li nelagodu ili vam se pojave neki od navedenih simptoma, zaustavite automobil, odnosno ne oklijevajte zamoliti vozača da zaustavi automobil kako biste mogli prošetati. Putujete li, pak, zrakoplovom, odaberite sjedalo koje se nalazi do prozora kako biste mogli vidjeti kretanje krajolika pod vama, a ako ste se zatekli na putovanju brodom, što više vremena provodite na palubi gledajući obzor pred sobom.
• Nemojte nikada putovati "naopako". Uvijek gledajte u smjeru ispred sebe, nikako ne sjedajte u sjedalo koje je okrenuto prema natrag. Također, izbjegavajte čitati knjigu, igrati videoigre, dopisivati se putem pametnog telefona, raditi na prijenosnom računalu ili obavljati slične aktivnosti koje vam odvlače pogled od prozora.
• Izbjegavajte prije i za vrijeme putovanja jake mirise i tešku hranu, kao i osobe „teške“ naravi - to su čimbenici koji već sami po sebi mogu uzrokovati mučninu.
• Poboljšajte ventilaciju: ako ste u mogućnosti, uključite klimatizacijski uređaj u automobilu, u suprotnom će pomoći već i otvaranje prozora.
• Nemojte razmišljati o morskoj bolesti. Iako je ovaj savjet najteže provesti u djelo, nastojte se opustiti jer ćete tako smanjiti vjerojatnost da vam stvarno pozli. Mnogima će pomoći razgovor s osobom koja i inače djeluje umirujuće na njih.

Lijekovi

Uz ove opće mjere, danas kinetoze možemo spriječiti uzimanjem lijekova prije puta, jer je sprječavanje pojave kinetoze mnogo jednostavnija od njenog liječenja.

Lijekove za sprječavanje pojave simptoma bolesti kretanja dijelimo u nekoliko skupina: antagoniste muskarinskih receptora, antagoniste histaminskih receptora, te u kombinaciji s ove dvije skupine lijekova koristimo i simpatomimetike, koji djeluju na autonomni živčani sustav. Jedan od najpoznatijih lijekova za tu namjenu je antihistaminik dimenhidrinat, koji posjeduje i antikolinergička svojstva. Djeluje sedativno (smiruje) i antiemetički (sprečava povraćanje), a od nuspojava zabilježene su pospanost, suha usta i vrtoglavica.

Dimenhidrinat je siguran i za djecu, a zbog njegovih antikolinergičkih učinaka trebaju ga izbjegavati osobe koje boluju od glaukoma zatvorenog kuta, oboljeli od bronhalne astme te muškarci s povećanom prostatom. Sličan po djelovanju je i meklizin. Poseban je oprez potreban kod primjene antihistaminika prometazina jer može izazvati jaku pospanost i dezorijentiranost, koja u krajnjem slučaju može pokvariti doživljaj samog putovanja.

Antikolinergik skopolamin često se zbog svoje učinkovitosti navodi kao sinonim za lijekove koji sprječavaju kinetoze. Može se naći i u obliku flastera koji se nalijepe najčešće iza uha te ga se ostavi da za vrijeme trajanja puta polako otpušta aktivnu tvar u krvotok. Skopolaminski flaster potrebno je nalijepiti barem 8 sati prije početka puta kako bi na vrijeme počeo djelovati. Za pojačavanje djelovanja antihistaminika i antikolinergika u težim slučajevima morske bolesti može se primijeniti neki simpatomimetik, najčešće iz skupine amfetamina. Međutim, zbog njihovih znatnih neželjenih učinaka na krvožilni sustav, potrebno ih je izbjegavati koliko god je moguće. Mnogi ljudi posežu i za prokušanim lijekovima za smirenje, najčešće benzodiazepinske skupine kao što su diazepam, oksazepam, lorazepam ili alprazolam. Iako djeluju drukčijim mehanizmima od navedenih lijekova, mogu biti vrlo učinkoviti.

Zaključak

Da bi lijekovi za sprječavanje kinetoze djelovali, potrebno ih je primijeniti najmanje pola sata prije početka putovanja, kako bi se stigli apsorbirati u krvotok i djelovati na ciljne receptore. U slučaju da je bolest kretanja već počela, a prethodno nisu uzeti lijekovi za njezino sprječavanje, mogućnosti liječenja bitno su umanjene. Jedan od najvećih problema predstavlja povraćanje jer onemogućuje uzimanje lijeka na usta.

U tom slučaju učinkoviti mogu biti rektalni čepići i intramuskularne injekcije, samo što je njihova primjena nakon što je put već započeo malo vjerojatna. Najefikasniji način borbe protiv kinetoza je izbjegavati rizična prijevozna sredstva, a ako se već nađemo u neugodnoj situaciji, važno je znati se snaći kako bi nam putovanje proteklo što je ugodnije moguće.