Prvi ginekološki pregled

Kada otići na prvi ginekološki pregled

Prvi posjet ginekologu trebalo bi planirati prije prvog spolnog odnosa radi dobivanja informacija o svom zdravlju te naputaka o odgovarajućoj kontracepciji i prevenciji spolno-prenosivih bolesti. Ukoliko se ukaže potreba za pregledom u toj dobi, to je naravno moguće učiniti. Potreba za ranijim pregledom obično se javlja zbog izostanka prve mjesečnice do 16. godine života, neredovite ili jako obilne mjesečnice, ali i zbog bolova ili nekih drugih tegoba koje navede pacijentica. Prvi pravi ginekološki pregled savjetuje se obaviti ne kasnije od 21. godine života, bez obzira je li mlada djevojka do tada imala spolni odnos ili ne. Tada je vrijeme i za PAPA-test.

Sama ideja za ginekološkim pregledom i posjetom ginekologu  kod većine mladih djevojaka  će izazvati nervozu, nelagodu i strah. Ipak, kada odabrani specijalist ginekolog uz dovoljno truda detaljno objasni što će raditi, i ostavi dovoljno vremena za odgovore na sva pitanja, strah u najvećem broju slučajeva nestaje.

Specijalist ginekolog shvaća da se radi o prvom pregledu pa je radi toga često dodatno strpljiv i pažljiv, što zasigurno pomaže u adekvatnom opuštanju. Ponekad je strah manji ukoliko je pri prvom pregledu u pratnji neka osoba od povjerenja – primjerice majka, sestra ili najbolja prijateljica. Važno je napomenuti da je sam pregled bezbolan.

Potrebno je pacijentici objasniti potrebu za pregledom, čak i u slučajevima kad ona ne osjeća nikakve tegobe, budući da je do tada navikla posjetiti liječniku samo kada bi ih imala. Pacijentici se objašnjava da pri posjetu ginekologu može dobiti sve informacije te postaviti pitanja koja ju muče u vezi menstruacijskog ciklusa. Na samom pregledu puno se može čuti i naučiti o kontracepciji, spolno-prenosivim bolestima i zdravom načinu življenja.

Od čega se sastoji pregled

Nakon razgovora slijedi pregled koji ne traje dugo i uz dobru pripremu je u potpunosti bezbolan. Prvo se promotri vanjsko spolovilo, a zatim se uz pomoć spekula izvrši pregled rodnice i vrata maternice te se uzima uzorak za PAPA-test. Vrlo često žene misle da izrada PAPA-testa ujedno predstavlja i testiranje na spolno-prenosive bolesti, ali to nije tako. Naime, nalazom PAPA-testa utvrđuje se postoje li abnormalnosti epitela na vratu maternice, ali želi li se detaljnije istražiti upala ili napraviti skrining za spolno-prenosive bolesti, za to je potrebna ciljana mikrobiološka obrada. To znači uzimanje briseva i testiranje na aerobne i anaerobne bakterije, zatim uzročnike bolesti kao što su Chlamydia trachomatis, Mycoplasma hominis, Ureaplasma urealyticum, Gardnerella vaginalis, Neisseria gonorrhoeae, humani papilomavirus (HPV) i virus herpesa (HSV), te jednostanični parazit Trichomonas vaginalis.

Ako su u pitanju određene dvojbe ili izraženi simptome upale, u dogovoru sa specijalistom ginekologom navedeni brisevi mogu se učiniti odmah prilikom pregleda. Pri pregledu se utvrđuje stupanj čistoće koji predstavlja mikroskopsku analizu iscjetka, gleda se nativni preparat u kojem se analiziraju epitelne stanice, fiziološki nazočni laktobacili, leukociti, bakterije, Trichomonas vaginalis i kvasci. Nakon toga slijedi bimanualni pregled koji će ginekologu dati uvid o smještaju, obliku, veličini i bolnoj osjetljivosti maternice i jajnika.

Dodatna dijagnostička obrada

Nakon manualnog pregleda najčešće slijedi ultrazvučni pregled bez kojeg je danas praktički nemoguće zamisliti kompletnost ginekološkog pregleda. Ultrazvuk nam omogućava promatranje jajnika i maternice, kao i dijagnosticiranje promjena njihove veličine, izgleda i položaja te eventualnih patoloških tvorbi.

Na kraju kompletnog ginekološkog pregleda specijalist može pojasniti je li ginekološki nalaz uredan te postoji li možda potreba za provođenjem neke terapije, npr. korištenje određenih vaginaleta ili tableta. U slučaju potrebe pacijentica se može uputiti na određenu dodatnu obradu, krvne testove ili analizu hormona.

Specijalist ginekolog također kaže kada će biti gotov nalaz PAPA-testa i na koji će se način dostaviti nalaz. Ukoliko je nalaz uredan ponovni ginekološki pregled je potrebno učiniti za godinu dana.

Zaključak

Ginekološki pregled bi svakako trebalo učiniti jednom godišnje u cilju prevencije, ali isto je tako moguće obratiti se ginekologu i češće ukoliko se pojavi određen problem poput svrbeži, pečenja, pojačanog iscjetka, pojave boli u području donjeg dijela trbuha ili pak poremećaja menstruacijskog ciklusa.