Kada posumnjati na bolest COVID-19?

Što trenutno znamo o virusu SARS-CoV-2?

Virus SARS-CoV-2 se s čovjeka na čovjeka širi uglavnom aerosolnim načinom, putem kontaminiranih kapljica koje se prenose na ruke ili površine. Istraživanja pokazuju da je srednje razdoblje inkubacije između 2 i 12 dana (medijan 5,1 dan), a kod 97,5 % pacijenata simptomi će se pojaviti u roku od 12 dana.

Ovisno o tome na kojoj grupi pacijenata se radilo istraživanje (blaži, umjereni ili teški simptomi) dominantni znakovi i simptomi bolesti će odgovarati jednoj od tih praćenih skupina. Simptomi i znakovi ovise i o dobi i spolu; kod mlađih pacijenata su tako najčešći problemi uha, grla i nosa, gubitak mirisa, začepljen nos, bol u licu, glavobolja i grlobolja, dok povišena temperatura, umor, slabljenje apetita, glavobolja i začepljen nos prate starije pacijente. Nadalje, kod starijih pacijenata se pojavljuje proljev i drugi gastrointestinalni simptomi i znakovi.

U svakom slučaju, kod 80-90 % oboljelih radi se o asimptomatskim, blažim i umjerenim tegobama. Bolest je ozbiljnija u oko 10 % slučajeva i tada je praćena otežanim disanjem, smanjenom koncentracijom kisika u krvi i ekstenzivnim radiološki vidljivim promjenama na plućima. Kritično stanje se razvija u oko 5 % slučajeva koji su praćeni respiratornim zatajivanjem, šokom, zatajivanjem drugih organa i sustava, a na kraju i smrću uslijed višeorganskog zatajivanja. Smrtnost je od 2 do 5 % uzimajući podatke iz raznih studija.

Simptomi i znakovi bolesti COVID-19

Liječnik će dijagnozu postaviti prema simptomima (subjektivno) i znakovima (objektivno) bolesti te redoslijedu pojavljivanja. Nakon toga mikrobiološka obrada obrisaka nosa i ždrijela će nam dati konačnu potvrdu dijagnoze. Uzročnici akutnih respiratornih infekcija (ARI) su različiti respiratorni virusi, a najbrojniji su rinovirusi s više od 100 različitih antigenskih tipova. Zatim prema učestalosti dolaze koronavirusi. Više od 200 različitih virusnih tipova iz raznih rodova može uzrokovati akutnu respiratornu infekciju, najčešću bolest u ljudi.

Postoje razlike simptoma i znakova koji mogu pomoći u razlikovanju bakterijske od virusne infekcije. Nadalje, po različitom načinu, redoslijedu i učestalosti javljanja simptoma možemo jasnije posumnjati na određenu bolest. Simptomi i znakovi po kojima se razlikuju gripa i COVID-19 su prikazani u tablici u nastavku.

COVID-19 – oblici bolesti

Procjena težine bolesti COVID-19 može se podijeliti na asimptomatsku infekciju, blagi oblik bolesti (bez komplikacija), srednje teški oblik bolesti, teški oblik bolesti te kritični oblik bolesti. Napomena: MEWS kriteriji uključuju bodovanje za respiratornu frekvenciju (udisaja u minuti), srčanu frekvenciju (puls u minuti), sistolički tlak (mmHg, tjelesnu temperaturu (°C), neurološki simptomi (AVPU – Alert, Voice, Pain, Unresponsive; Budan, Odgovor na glas; Odgovor na bol, Bez odgovora).

1. Asimptomatska infekcija – Osoba bez kliničkih simptoma i znakova bolesti kod koje je infekcija SARS-CoV-2 virusom laboratorijski potvrđena pozitivnim specifičnim molekularnim testom (RT-PCR).
2. Blagi oblik bolesti (bez komplikacija) – Bolesnik sa simptomima nekomplicirane infekcije dišnog sustava koji može imati vrućicu, opću slabost, glavobolju, bolove u mišićima, hunjavicu, grlobolju i/ili kašalj. Starije i imunokompromitirane osobe mogu imati atipične simptome (mučnina, povraćanje, proljev). U bolesnika nisu prisutni znakovi dehidracije, sepse ili otežanog disanja (nedostatka zraka). (MEWS, tj. Modified Early Warning Score score: ≤ 2).
3. Srednje teški oblik bolesti – Odrasli bolesnik s težim simptomima bolesti i/ili pneumonijom, ali bez kriterija za tešku pneumoniju (bez potrebe za nadomjesnom terapijom kisikom). Dijete bez teške pneumonije koje ima kašalj ili otežano disanje uz tahipneju, bez kriterija za tešku pneumoniju. (MEWS score: ≤ 2).
4. Teški oblik bolesti – Odrasli bolesnik s teškom pneumonijom (vrućica ili sumnja na respiratornu infekciju) uz najmanje jedan od znakova: frekvencija disanja >30 udisaja u minuti, respiratorna insuficijencija ili potreba za nadomjesnom terapijom kisikom (SpO2 ≤ 93 % na sobnom zraku). Dijete s teškom pneumonijom koje ima kašalj ili otežano disanje uz prisutan jedan od znakova: centralna cijanoza ili SpO2 ≤ 90 %, izražena dispneja, znakovi teže poremećenog općeg stanja (neadekvatni peroralni unos, kvantitativni poremećaj svijesti, konvulzije). (MEWS score: 3–4).
5. Kritični oblik bolesti – Uključuje ARDS i/ili sepsu, septični šok, sa/bez akutne disfunkcije organa). Odrasli bolesnik ili dijete s kriterijima za ARDS (Acute respiratory distress syndrome), odnosno sepsu, septični šok, sa/bez akutne disfunkcije organa. (MEWS score: ≥ 5).

Oblici liječenja

Liječenje upale pluća može biti organizirano u tri razine – samoliječenje, ambulantno i bolničko liječenje. Većini pacijenata nije potrebna hospitalizacija, tj. bolničko liječenje.

U samoliječenje spada unos velike količine tople tekućine (što oslobađa sluz i pomaže kod iskašljavanja), zatim odmaranje i mirovanje, ali i korištenje tableta protiv bolova i/ili protiv povišene temperature (paracetamol, ibuprofen  ili acetilisalicilna kiselina). Nadalje, trebalo bi pokušati izbjeći lijekove protiv kašlja osim ako ih liječnik nije odobrio. Naime, smirujući kašalj lijekovima kod upale pluća pogoršava se razvoj bolesti (jer se time pomaže nakupljanju tekućine i sluzi), pa se tako kašalj može smirivati jedino tijekom noći da bi se bolesnik naspavao, a time i odmorio.

Obavezno bi trebalo potražiti pomoć liječnika ako simptomi traju dulje od dva-tri dana, ako su prisutne kontinuirane poteškoće prilikom disanja, ako je prisutna stalna bol u prsima kod disanja, kao i kod povišene tjelesne temperature iznad 39 °C. Isto tako, liječničku pomoć bi trebalo potražiti kod upornog kašlja i iskašljavanja. Dijete mlađe od dvije godine te osobe starije od 65 godina s virusnom upalom pluća također zahtijevaju liječnički tretman, kao i osobe na kemoterapiji, s oslabljenim imunitetom te s drugim zdravstvenim problemima (primjerice, sa zatajivanjem srca ili plućnim bolestima).

U svakom slučaju, liječenje je dugotrajno i potrebno je vrijeme za oporavak jer je organizam vrlo oslabljen, a uključuje (ovisno o uzroku i stanju):

• vježbe disanja
• nadoknadu tekućine (na usta i/ili infuzija)
• primjenu kisika
• lijekove protiv bolova i protiv povišene temperature
• lijekove za ublažavanje kašlja
• lijekove za iskašljavanje (mukolitici i ekspektoransi)
• inhalacije
• fizikalnu terapiju
• kod ležećih pacijenata i tromboprofilaksu
• pravovremenu mobilizaciju
• antibiotike (kod virusne infekcije ne mogu djelovati, ali mogu spriječiti ili ublažiti naknadnu bakterijsku infekciju)
• protuvirusne lijekove
• protugljivične lijekove

Prevencija bolesti

Sami možemo puno napraviti da preveniramo nastanak raznih bolesti, a time i upale pluća. Tu su prvenstveno dva oblika cijepljenja: protiv gripe (za starije od 65 godina, kronične bolesnike i osobe oslabljenog imuniteta) te cijepljenje protiv pneumokoka (za pojedine rizične skupine pacijenata). Ne smijemo zaboraviti da je karantena jedina intervencija koja je učinkovita u smanjenju zaraze.

Posebne mjere prevencije za COVID-19: osobna higijena i ponašanje. Potonje uključuje pranje i dezinfekciju ruku (pravilno higijensko pranje ruku traje najmanje 60 sekundi uz korištenje antiseptika za ruke), prestanak pušenja (trajno ili privremeno) jer se time poboljšava obrana protiv respiratornih infekcija, zatim izbjegavanje dodirivanja lica (oči, nos, usta), dok bi kašljanje i kihanje trebalo ići u papirnatu maramicu ili lakat. Također nema rukovanja, savjetuje se nošenje maske, fizička distanca od dva metra od drugih osoba, ostajanje kod kuće u slučaju bolesti, zatim dovoljno odmora i sna za pomoć održavanju stabilnog imuniteta.

I dalje veliku ulogu igra pravilna, zdrava i redovita prehrana, kao i fizička aktivnost (primjerice, najmanje pola sata žustrog hoda dnevno) kako bi se poboljšala kondicija. Valja izbjegavati okupljanja, izbjegavati dizala i zatvorene prostore, provjetravati prostorije u kojima živite i radite, izbjegavati kontakte s osobama starijim od 65 godina kako ih se ne bi zarazilo, ali i dezinficirati predmete koje često koristite. U svakom slučaju nemojte ugrožavati svoje zdravlje i zdravlje ostalih dolascima u ordinacije, čekaonice i bolnice bez da se prije konzultirate sa svojim liječnikom obiteljske medicine.