Gripa, prehlada ili COVID-19?

Respiratorne infekcije kao kliničko-dijagnostički izazov

Zima pred nama nosi velike izazove glede respiratornih infekcija – kako pacijentima, tako i zdravstvenim djelatnicima – jer nikad neće biti teže ostati pribran i dovoljno razuman da kod bilo koje konstelacije simptoma ne posumnjamo na koronavirusnu bolesti (COVID -19). Bez obzira što je na lokalnoj i svjetskoj razini fokus trenutno skoro pa isključivo na virusu SARS-CoV-2 (uzročniku bolesti COVID-19), sve ostale respiratorne viroze nisu prestale postojati te su i one su među nama – kao npr. obična prehlada i gripa. Stoga se postavlja pitanje kako ih razlikovati i je li to uopće moguće?

Navedeno će biti izazovno, ali ipak postoje neke razlike koje nam mogu pomoći da što lakše prebrodimo ovaj zimski period. O prehladi i gripi već znamo puno, ali COVID-19 nam je i dalje nepoznanica; naime, ne znamo kakav ostavlja imunitet, ostavlja li ga uopće, koliko isti traje, ostavlja li dugotrajne posljedice, mutira li sam virus, hoće li cjepivo donijeti spasonosno rješenje?

Obična prehlada, gripa i COVID-19 su sve virusne bolesti koje se prenose kapljičnim putem i rukama. Do prijenosa dolazi kada zaražena osoba kašlje ili kiše, te dodiruje rukama nos ili usta i potom predmete, stoga je jedna od osnovnih metoda prevencije svih kapljičnih oboljenja adekvatna higijena.

Obična prehlada - učestala blaga viroza

Obična prehlada je virusna bolest koju može uzrokovati preko 200 različitih vrsta virusa, ponajviše iz skupine rinovirusa, virusa parainfluence i adenovirusa. Oboljenja se javljaju tijekom čitave godine (iako najviše u hladnijim mjesecima), što je već čini drugačijom od virusa gripe koja se javlja uvijek u istom periodu godine. Sukladno nekim epidemiološkim podacima, odrasle osobe obolijevaju 2-3 puta godišnje od prehlade, a djeca čak 6-10 puta (posebice djeca vrtićkog uzrasta).

Obična prehlada predstavlja akutnu virusnu upalu sluznice nosa, katkada i ždrijela, a koja se najčešće javlja zimi zbog slabije otpornosti sluznice, boravljenja u zatvorenom prostoru, pa shodno tome i češćih bliskih dodira među ljudima. Bolest je najčešće blaga i kratka, traje nekoliko dana (najčešće između 1-3 dana), uz najizraženije lokalne simptome kao što su hunjavica, kihanje, začepljenost nosa uz sekreciju iz nosa (najčešće bistar sekret) . Povišena tjelesna temperatura obično izostaje, a ako se ista i javi tada ne prelazi 38 °C, uz osjećaj umora i slabosti koji mogu biti prisutni. Blagi bolovi u mišićima i kostima se mogu javiti, ali nisu toliko izraženi kao kod gripe kod kojeg ti simptomi praktički bez iznimke prate kliničku sliku u znatno izraženom obliku. 

Simptomatsko liječenje obične prehlade

Liječenje obične prehlade je simptomatsko, što uključuje uklanjanje lokalnih simptoma kao što je korištenje dekongestiva nosne sluznice, ispiranje nosa fiziološkom otopinom, obilno uzimanje tekućine i utopljavanje. Korištenje antipiretika (lijekova za snižavanje povišene tjelesne temperature), a napose antibiotika (s obzirom da se radi o virusnoj infekciji) je nepotrebno.

Vrlo rijetko, ako prehlada potraje više od sedam dana, se može razviti komplikacija u smislu upale srednjeg uha ili sinusa, što je onda većinom posljedica začepljenja nosa; u tom slučaju je potrebno razmotriti uključivanje antibiotske terapije uz prethodnu konzultaciju sa liječnikom. Potrebno je napomenuti kako su laboratorijski nalazi najčešće uredni, a sedimentacija eritrocita te broj leukocita su unutar referentnih vrijednosti. Vrijednost C-reaktivnog proteina (CRP) može biti uredna ili blago povišena.

Gripa kao sezonska epidemijska bolest

Gripa je virusna bolest koju uzrokuje virus influence tip A, B ili C, a najčešći uzročnici bolesti kod ljudi su tip A/podtip H1N1 ili tip B/podtip H3N2. S druge strane, tip C je radi svoje blage kliničke slike zanemariv. Ono što je karakteristično za gripu jest da nam dolazi svake godine u manjim ili većim epidemijama, i to u zimskim mjesecima, što je jedna od glavnih razlika prema običnoj prehladi ili COVID-u 19 za koje vidimo da se mogu javljati tijekom čitave godine. Jedna od neugodnih značajki gripe jest ta što ima sposobnost mutacije, što je razlog za nastanak sojeva koji često nisu osjetljivi na imunosnu zaštitu stvorenu ranijih godina; navedeno znači da možemo uvijek iznova obolijevati, i to ne uvijek s istom kliničkom slikom.

Sam virus se prenosi izravnim kontaktom sa zaraženom osobom (kihanje, kašljanje) ili preko kontaminiranih predmeta, a bolesnik je zarazan jedan dan prije pojave simptoma i praktički sve dane dok traju simptomi (5-7 dana). Nakon ulaska u sluznicu dišnog sustava započinje dosta nagla pojava burnih općih simptoma: visoka tjelesna temperatura, glavobolja, umor, bolovi u kostima i mišićima, opće loše stanje, a kod djece se često viđa mučnina ili proljev. Nakon nekoliko dana od početka općih simptoma počinju simptomi od strane respiratornog sustava (najčešće treći dan bolesti) u smislu suhog kašlja, konjunktivitisa, žarenja ždrijela i sekrecije iz nosa.

Kod gripe laboratorijski nalazi mogu biti uredni, a ako su poremećeni najčešće je to u smislu sniženog broja leukocita, što se naziva leukopenija. Broj leukocita može biti i povišen ako je došlo do razvoja pridružene bakterijske pneumonije, a isto vrijedi i za CRP koji može biti uredan ili povišen u slučaju kad je uključena i bakterijska infekcija.

Liječenje i prevencija gripe

Usprkos dosta izraženim i neugodnim simptomima, gripa u većini slučajeva prolazi spontano te je stoga potrebno samo simptomatsko liječenje uz obilato uzimanje tekućine, mirovanje i odmaranje, te korištenje antipiretika kod visoke tjelesne temperature (prednost treba dati paracetamolu i ibuprofenu, a ne acetilsalicilnoj kiselini).

Komplikacije vezane za infekciju virusom gripe se najčešće javljaju kod djece ili starijih osoba s narušenim imunitetom, stoga je kod njih potreban oprez. Komplikacije su ponajviše vezane za bronhitis i sekundarne bakterijske upale pluća, a vrlo rijetka komplikacija koja je moguća jest upala mozga (encefalitis). Nadalje, uz infekciju gripom mogu se pogoršati i od ranije postojeće kronične bolesti kod bolesnika koji imaju komorbiditete. Osim tih skupina bolesnika, u slučaju pojave zeleno-žutog iskašljaja s bolovima u prsnom košu, poremećaja svijesti i/ili povećanja limfnih čvorova na vratu, svakako je indicirano zatražiti liječniku pomoć jer je kod tih specifičnih situacija indicirano u terapiju uključiti antibiotik, kao i dostupne protuvirusne lijekove (oseltamivir).

Osim higijenskih mjera , gripu je najbolje spriječiti cijepljenjem. Cijepljenje se provodi svake godine od studenog do siječnja, a svakako se preporučuje cijepljenje osobama starijim od 65 godina, bolesnicima s kroničnim bolestima (posebice pulmološkim i srčanim bolesnicima), imunokompromitiranim pacijentima, hematološkim i bubrežnim bolesnicima, dijabetičarima te zdravstvenim djelatnicima i onima koji pružaju skrb kroničnim bolesnicima. Cjepivo sadrži samo površinske bjelančevine virusa gripe ili ovojnice virusa koji potiču naš imunosni sustav na stvaranje protutijela (što se događa otprilike dva tjedna nakon cijepljenja), ali ne mogu izazvati bolest. Tako stvorena protutijela će nas zaštititi od bolesti, ili ako bolest dobijemo, njen tijek i klinička slika će biti znatno blaži. 

SARS-CoV-2 i COVID-19 kao nova prijetnja

Svjetska zdravstvena organizacija je novi koronavirus nazvala SARS-CoV-2, a bolest koju uzrokuje COVID-19. Infekcija ovim virusom prenosi se sa zaražene osobe na drugu osobu bliskim kontaktom, i to prilikom širenja kapljica iz usta i nosa (kihanje, kašljanje, govor, pjevanje) koje onda ulaze u sluznicu nosa, usta ili očiju. SARS-CoV-2 se također prenosi diranjem zaraženih predmeta s kojih onda rukama dalje raznosimo uzročnika.

Simptomi COVID-19 su povišena tjelesna temperatura (što može izostati u velikog broja zaraženih osoba), suhi kašalj, umor, slabost, a rjeđe se javlja grlobolja, sekrecija iz nosa i bol u mišićima. Simptom koji je možda jedinstven za infekciju koronavirusom (premda se ne javlja kod svih inficiranih bolesnika) jest gubitak mirisa i okusa (ne može se razlikovati gorko od slatkoga) koji se javlja dosta naglo, dakle bez prethodnog začepljenja nosa i/ili sekrecije iz nosa.

Kao i kod gripe, čini se da su težim oblicima bolesti podložniji stariji bolesnici i oni sa narušenim imunosnim sustavom te komorbiditetima u smislu kroničnih bolesti, a prema trenutno dostupnoj medicinskoj literaturi pretilost je također jedan od rizičnih, predisponirajućih čimbenika za teži oblik bolesti COVID-19. Ono što situaciju sa COVID-19 čini još kompliciranijom jest što jedan i to ne zanemariv postotak pozitivnih bolesnika (80-90%) nema nikakve simptome ili potpuno blagu kliničku sliku sličnu običnoj prehladi, što nas tjera na poseban oprez.

Teži oblik bolesti je vezan za razvoj posebnog oblika upale pluća (intersticijska pneumonija) koji, za razliku od onog sa infekcijom gripom, nije posljedica sekundarne bakterijske pneumonije već direktnog oštećenja alveola s koronavirusom. Pacijenti koji razvijaju teški oblik bolesti imaju simptome otežanog disanja, ubrzano disanje (preko 30 udisaja u minuti), izraziti suhi kašalj, sniženi krvni tlak i poremećeno opće stanje (ulazak u sepsu). U svakom slučaju, ako je osoba bila u kontaktu s osobom pozitivnom na COVID-19 te nakon toga razvila bilo koji oblik simptoma respiratorne viroze, to predstavlja dovoljan razlog za postaviti sumnju na infekciju s virusom SARS-CoV-2.

Dijagnostika i mogućnosti liječenja COVID-19

Dijagnostika COVID-19 provodi se uzimanjem brisa nosa (tj. nazofarinksa), nakon čega se provodi dijagnostika korištenjem metode lančane reakcije polimerazom (PCR) kako bi se dobila konačna potvrda dijagnoze. Što se tiče laboratorijskih nalaza kod COVID-19, blagi klinički tijek bolesti je karakteriziran urednim nalazima ili je pak prisutan snižen broj limfocita (limfopenija).

S obzirom da se ipak u većini slučajeva radi o blagoj kliničkoj slici, liječenje COVID-19 se najčešće provodi kod kuće te uključuje mirovanje, uzimanje velike količine tekućine, a u slučaju povišene temperature propisuju se antipiretici. Pacijenti koji imaju temperaturu preko 39 °C preko 48 sati, stalno prisutan kašalj, bol i pritisak u prsima ili otežano disanje te nedostatak zraka, svakako se trebaju javiti liječniku jer će tada biti potrebno razmotriti liječenje u bolničkim uvjetima.

Uzevši u obzir nedostatak znanja o novom koronavirusu, kao i njegovom brzom širenju, sada nam još uvijek ostaje ona “bolje spriječiti nego liječiti”. Tako nam provođenje higijenskih mjera (pranje ruku, korištenje antiseptika, dezinficiranje predmeta i površina, nošenje zaštitne maske preko nosa i usta, izbjegavanje gužve i okupljanja te zatvorenih prostora gdje nije moguća distanca preko dva metra) i dalje ostaje ključni način kako najbolje zaštiti vlastito zdravlje i zdravlje drugih osoba.

Paralele i razlike između prehlade, gripe i COVID-19

Ako bismo morali rezimirati najbitnije razlike između prehlade, gripe i bolesti COVID -19, mogli bismo reći da se gripa ipak javlja uvijek u istom periodu godine kada je i očekujemo (zima), počinje naglo i žestoko povišenom tjelesnom temperaturom, bolovima u mišićima te općom slabosti; s druge strane, prehlada se javlja tijekom čitave godine, počinje s blagim simptomima, obično bez povišene tjelesne temperature te odmah sa začepljenjem nosa ili sekrecijom iz nosa.

Kad pričamo o novoj koronavirusnoj bolesti, COVID-19 najčešće ne počinje naglo te se javlja s blaže povišenom tjelesnom temperaturom uz suhi kašalj koji je kroz prvi tjedan bolesti blag, a tek kasnije potaje jači (kod gripe kašalj obično počinje na početku bolesti, tj. 2-3 dan bolesti) , a najčešće izostaje bol u mišićima koja se kod gripe javlja odmah u početku. Isto tako, glavobolja se uz gripu javlja u pravilu uvijek, dok je ista puno rjeđa kod COVID-19.

Za sada u nedostatku drugog oružja i znanja, neizostavan je također podatak o kontaktu s pozitivnim bolesnikom, što je informacija koja definitivno pomaže pri postavljanju sumnje na infekciju virusom SARS-CoV-2.

Nikada kao sada nije bilo potrebno da svatko učini za sebe najbolje što može, a to su koraci poput zdrave prehrane, adekvatne konzumacije tekućine i hidracije, izbjegavanja zatvorenih prostora i gužvi te redovitog pranja ruku. Isto tako je bitno ne šititi paniku već ostati pribran, jer nemojmo zaboraviti da je zdravlje ne samo izostanak bolesti, već i prisustvo psihičkog mira i ravnoteže – a to ipak može svatko odlučiti za sebe.