Kronična migrena

Rizičn čimbenici za razvoj kronične migrene

Progresija, transformacija ili kronifikacija migrene se javlja kada se učestalost napadaja migrene poveća na 15 ili više dana u mjesecu. Osim glavobolje pogoršavaju se i prateći simptomi migrene, poput mučnine, osjetljivosti na svjetlo i zvuk. Istraživanja ukazuju da će 2,5 % oboljelih od epizodične migrene razviti kroničnu migrenu.

Rizične čimbenike za razvoj kronične migrene možemo podijeliti prema:

1. Socio-demografski čimbenicima  i čimbenicima životnog stila te navikama – ženski spol, niski socio-ekonomski status, dnevni unos kofeina, pretilost, značajni životni događaji
2. Karakteristikama glavobolje – dnevna učestalost glavobolje, perzistirajuća učestala mučnina uz migrenu, kutana alodinija (prepoznavanje ne bolnog podražaja kože kao bol)
3. Komorbiditetima i konkomitantnim bolestima i stanjima – depresija, astma, necefalička bol, ozljeda glave i vrata, hrkanje, nesanica
4. Čimbenicima ovisnim o farmakološkom liječenju – akutno korištenje lijekova (ovisno o vrsti lijeka i učestalosti korištenja), učinkovitost akutnog liječenja

Neki od tih čimbenika rizika su nepromjenjivi (spol, nizak socioekonomski status, veliki životni događaji, mlađa životna dob te anamneza ozljede glave i vrata) dok su drugi potencijalno promjenjivi. Među potencijalno promjenjive čimbenike rizika na koje možemo značajno utjecati kako bismo spriječili razvoj kronične migrene, spadaju velika učestalost glavobolje, komorbiditet u vidu depresije i prekomjerno uzimanje lijekova za glavobolju. U manjoj mjeri možemo utjecati i na pretilost, perzistentnu mučninu, stres, poremećaje spavanja, kutanu alodiniju (prepoznavanje ne bolnog podražaja kože kao bol), hrkanje i učinkovitost akutnog liječenja migrene.

Može li se spriječiti kronifikacije migrene?

Liječenje kronične migrene se sastoji od multimodalnog pristupa koji uključuje kombinaciju farmakološke i nefarmakološke preventivne te akutne terapije. Kronična migrena rezultira znatnom onesposobljenošću, smanjenom kvalitetom života te poremećenim socijalnim, fizičkim i radnim funkcioniranjem. Svjetska zdravstvena organizacija smatra da je kronična migrena jedna od najonesposobljavajućih stanja koja se može usporediti sa onesposobljenošću kod bolesti poput kvadriplegije, demencije i aktivne psihoze.

Kako bismo učinkovito liječili pacijente i na taj način spriječili kronifikaciju migrene, najveću ulogu ima odgovarajuća komunikacija s pacijentom, edukacija pacijenta te prevencija rizičnih čimbenika kao i uspješno liječenje komorbiditeta. Navedeni postupci povećavaju suradljivost i motivaciju pacijenta, kao i dolazak na redovne kontrolne preglede.  Istraživanja su ukazala da liječenje pretilosti (npr. barijatrijskom kirurgijom) smanjuje učestalost dana s glavoboljom, kao i intenzitet boli. Učinak je pokazala i kognitivno-bihevioralna terapija kao i  bihevioralne modifikacije spavanja.

Važnu ulogu ima i promjena životnog stila, poput ograničenja unosa kofeina, pravilne prehrane, pravilnog rasporeda spavanja, izbjegavanje provocirajućih čimbenika, redovita fizička aktivnost 2-3 puta tjedno i pravodobno uvođenje preventivne terapije.

Važnost ranog prepoznavanja i liječenja

Kao što je gore spomenuto, jedan od načina kako spriječiti kronifikaciju migrenu svakako je i rano prepoznavanje migrene te uvođenje preventivne terapije, koja je potrebna u oko 40% pacijenata, ali prema statistikama uzima je svega 13% pacijenata. Preventivna terapija predstavlja oblik liječenja migrene koja se u većini slučajeva uzima svakodnevno s ciljem smanjenja trajanja, učestalosti i intenziteta migrene. Danas postoji nespecifična profilaktička terapija (antiepileptici, antihipertenzivi, antidepresivi, vitamini) koja se tradicionalno uzima svakodnevno te nova specifična profilaktička terapija koja se aplicira parenteralno jednom mjesečno u obliku supkutanih injekcija. Također, cilj preventivne terapije je i smanjiti učestalost uzimanja akutne terapije, koja se uzima u napadaju glavobolje s ciljem brzog prekida i smanjenja intenziteta migrene, jer svakodnevno uzimanje akutne terapije za glavobolju može paradoksalno dovesti do povećanja učestalosti glavobolje, gubitka učinkovitosti lijeka i porasta nuspojava.

Preventivno liječenje migrene

Upravo je veliki pomak u preventivnom liječenju migrene, učinjen u posljednje 2-3 godine, odobrenjem lijekova koji blokiraju peptid povezan s kalcitoninskim genom (CGRP - calcitonin gene-related peptide) kao prve specifične terapije u liječenju migrene. Na hrvatskom tržištu se trenutno nalaze tri takva lijeka: fremanezumab, erenumab i galkanezumab. Svi navedeni lijekovi su pokazali učinkovitost u značajnom smanjenu broja dana mjesečno s migrenom oboljelih od kronične migrene, kao i značajno poboljšanje kvalitete života oboljelih. Također, oni što je osobito važno svakom pacijentu, poboljšanje simptoma kod nekih se može očekivati već u prvom tjednu davanja lijeka, a sada već i iz kliničke prakse možemo zaključiti da je podnošenje lijeka dobro dok je pojava nuspojava vrlo niska te se u našem kliničkom radu nismo susreli s ozbiljnim nuspojavama.

Zaključak

Kako bismo spriječili kronifikaciju migrene potrebno je uspostaviti dobru suradnju s pacijentom kroz edukaciju i potporu kako bi pacijent redovito uzimao profilaktičku terapiju, izbjegavao prekomjernu upotrebu lijekova za akutno liječenje migrene i pridržavao se preporučenih nefarmakoloških mjera. Navedenim postupcima poboljšati ćemo kvalitetu života pacijenta i omogućiti uredno funkcioniranje u svakodnevnom životu.