Akutne respiratorne infekcije

Zato su u našem kulturološkom okruženju u svakodnevnoj komunikaciji respiratorne infekcije i poprimile pejorativno značenje za bolest uopće. Kada nekome kažete da ste jučer bili bolesni, obično bez daljnjeg objašnjenja ili pitanja sugovornika, svi jednoznačno misle da ste imali neku respiratornu infekciju, odnosno prehladu.

Učestalost akutnih respiratornih infekcija

U zdravstvenoj službi u Hrvatskoj godišnje se registrira 2,5 milijuna bolesnika s ARI-jima. Višestruko su češće infekcije gornjeg dijela dišnog sustava, koje su, u pravilu, mnogo lakše od infekcija u donjem dijelu. Učestalost ARI-ja i sada je, kao i u prošlosti, jednako velika, unatoč svih civilizacijskih napredaka i uspjeha u kliničkoj medicini i javnome zdravstvu, odnosno mogućnosti u dijagnosticiranju, liječenju i sprječavanju infekcija. Više je razloga koji u tome sudjeluju. Čovjekov dišni sustav najotvoreniji je organski sustav uopće, koji je u neprekidnoj komunikaciji s vanjskom sredinom. Ostali razlozi velike učestalosti ARI nalaze se u brojnosti i prirodi uzročnika. Postoji pravo mnoštvo različitih uzročnih mikroorganizama s brojnim antigenskim tipovima, koji se vrlo lako prenose (kapljičnim putem i dodirom). Više od 500 antigenski različitih tipova i podtipova mikroorganizama mogu biti uzročnicima ARI-ja. Među njima su najbrojniji i najzastupljeniji respiratorni virusi koji su odgovorni za više od 85% svih ARI-ja. Zbog toga su i naše mogućnosti sprječavanja i liječenja tih infekcija vrlo skromne, jer ne postoje učinkoviti i sigurni specifični antivirusni lijekovi za liječenje virusnih respiratornih infekcija, a antibiotici djeluju samo na bakterije.

Razlozi velike učestalosti

ZNAČAJKE DOMAĆINA:

• Dišni sustav je najotvoreniji organski sustav koji je u neprekidnoj komunikaciji s vanjskom sredinom.

ZNAČAJKE UZROČNIKA

:

• Mnoštvo različitih mikroorganizama s brojnim antigenskim tipovima
• Vrlo lak način prijenosa infekcija (dodir, kapljični put, aerosol)
• Skromne mogućnosti liječenja (za virusne uzročnike nema specifičnog lijeka)
• Skromne mogućnosti sprječavanja (opće mjere su neučinkovite, a zaštita cijepljenjem je ograničena na vrlo mali broj uzročnika)

Izravni i posredni troškovi

Bolesnici s ARI-jem, poglavito oni s infekcijama gornjih dišnih putova, najčešći su posjetitelji pedijatrijskih i drugih ordinacija primarne zdravstvene zaštite. ARI-ji su i najčešći razlog za propisivanje antibiotika, te glavni razlog za izbivanje s posla i iz škole. Izravni i posredni troškovi zbrinjavanja ARI-ja iznose oko 30% ukupne zdravstvene potrošnje u jednoj državi. Za liječenje ARI-ja troši se oko 70% svih antibiotika koji se uzimaju na usta, a za sve druge infekcije 30%. Zacijelo, najveća se zlouporaba antibiotika događa, upravo, pri nepotrebnom liječenju virusnih infekcija gornjeg dijela dišnog sustava, poglavito u djece. Primijeniti ili ne primijeniti antibiotik pri akutnoj upali gornjih dišnih putova jedna je od najčešćih dilema svakodnevne prakse suvremene medicine.

Problemi u liječenju

Temeljni problemi u liječenju pojavljuje se zbog nemogućnosti brzog i točnog etiološkog dijagnosticiranja, odnosno laboratorijskog dokazivanja brojnih i raznovrsnih uzročnika ARI-ja. Posljedica je neodgovarajuće, često nepotrebno, neracionalno i neučinkovito liječenje. Osim što ne koristi bolesnicima, nerazborita i nepotrebna primjena antibiotika u virusnim respiratornim infekcijama višestruko je štetna. Uz velike troškove, povezana je i s čestim neželjenim događajima, odnosno nuspojavama. One se češće zapažaju u djece nego u odraslih, a najučestalija je pojava osipa, potom smetnje u probavnom sustavu (mučnina, povraćanje, proljev, oštećenje jetre). Osobito velika potrošnja antibiotika u liječenju ARI-ja odgovorna je i za pojavu otpornosti (rezistencije) bakterija na najčešće primjenjivane antibiotike. Rezistencija stalno raste, pa je već danas vrlo aktualan problem pri liječenju svih najvažnijim bakterijskih uzročnika ARI-ja. I u nas je više od 30% sojeva Streptococcus pneumoniae (pneumokok) umjereno rezistentno na penicilin i makrolide. No, na sreću, laboratorijski utvrđena rezistencija najčešće ne označuje i nemogućnost, odnosno neuspjeh liječenja određenim antibiotikom, osim ako je bolest uzrokovana visokorezistentnim sojevima. Važno je istaknuti da ne postoji rezistencija beta-hemolitičkog streptokoka (uzročnik angine) na penicilin.