Međutim, kada takva potištenost postaje dugotrajna, svakodnevna, kažemo da prelazi u kroničnu potištenost ili anksioznost. Tada treba potražiti stručnu osobu i savjetovati se za pomoć. Namirnice koje svakodnevno unosimo u organizam mogu imati utjecaja na naše raspoloženje. Korelacija između raspoloženja i prehrane nije jednostavna, već jako kompleksna. Primjerice, deficitarna prehrana, alergijske reakcije izazvane nekim jelima ili namirnicama, te koncentracija glukoze u krvi (glikemija) samo su neki od čimbenika koji mogu svi skupa jako utjecati na mentalno zdravlje i status pojedinca. Danas se liječnici i specijalisti koji se bave bolestima raspoloženja, sve više slažu u jednome: pojedinim namirnicama i načinom prehrane možemo se pokušati zaštiti od napada tjeskobe i zasigurno ublažiti simptome koji se tom bolešću očituju.

Kad ponekad patimo od potištenosti treba analizirati ponašanje tijekom dana i upitati se: koliko smo kava popili, koliko smo obroka preskočili, koliko smo vode unijeli u svoj organizam, koliko je pića popijeno nakon kasne večere? Krenimo redom. Kava je stimulans i potiče koncentraciju i održava budnost time što omogućuje preko kofeina postupno oslobađanje glukoze u krv iz rezervi pohranjenih uglavnom u jetri. Međutim, sve više od tri šalice kave na dan ima suprotni učinak! Suvišak kofeina stvara u organizmu osjećaj beznađa, razdražljivosti, izaziva napadaj panike i dovodi do potištenosti. Dakle, kavu treba piti ujutro, oko podneva i eventualno oko četiri sata poslijepodne. Neredovita prehrana i neredovito uzimanje obroka tijekom dužeg vremenskog razdoblja, imaju za posljedicu stalne promjene raspoloženja.

Ako se po nekoliko sati ili tijekom cijelog dana ne jede, mozak biva ostavljen bez svog osnovnog goriva - glukoze - pa poseže za rezervnim gorivom - ketonskim tijelima. Stoga, nikada nemojmo preskakati obroke! Nakon kvalitetnog doručka (žitarice, jogurt, banana, namaz i crni kruh), mora se pojesti nešto za užinu, poput sladoleda, prutića mueslija, jedne jabuke i piti mnogo vode. Za ručak je najbolje pojesti sirovo ili kuhano povrće s malo posnog mesa. Tu si možemo priuštiti poneku kockicu čokolade jer ćemo upotpuniti osjećaj sitosti i stvoriti brz osjećaj ugode. Popodnevna užina može se sastojati od mliječnog proizvoda (puding, jogurt, poneki keks...), a večera mora biti sasvim lagana (najbolje je napraviti salatu s kuhanim povrćem i jednim kuhanim jajetom ili s malo posne šunke jer predstavlja dobar izvor željeza i vitamina B-skupine). Treba pripaziti na količinu alkohola koji dnevno unesemo u organizam. Alkohol u početku ima stimulativni učinak na organizam, ali samo u malim količinama i neposredno nakon konzumiranja. Alkohol doprinosi depresivnosti i povećana konzumacija alkohola smanjuje funkcionalnost moždanih stanica.