Liječenje osteoporoze

Građa kosti

Kost je građena od koštane tvari i koštanih stanica. Koštana tvar organizirana je u obliku mreže koju čine međusobno isprepletene elastične niti kolagenih vlakana. U tu mrežu integrirani su mineralni spojevi kalcija i fosfora. Mineralni spojevi kosti daju čvrstoću i otpornost prema mehaničkom opterećenju, dok elastična mreža koštane tvari služi kao amortizer tlačnih sila koje djeluju na kost, a razvijaju se kao posljedica tog opterećenja. Koštane stanice odgovorne su za stvaranje i razgradnju koštane tvari. Postoje dvije vrste koštanih stanica:

• Osteoblasti su stanice odgovorne za proizvodnju kolagenih vlakana elastične mreže koštane tvari.
  
• Osteoklasti su, s druge strane, stanice koje tu mrežu razgrađuju i rastavljaju te uklanjaju dotrajale dijelove koštane tvari i stvaraju prostor osteoblastima za stvaranje nove.
  

Tom suradnjom koštanih stanica zatvara se krug regeneracije i pregradnje kosti. Potrebno je naglasiti da je kost iznimno živ i dinamičan organ u kojem se neprestance odvijaju procesi izgradnje i razgradnje, a njihov međusobni omjer odgovoran je za apsolutnu kvantitetu i kvalitetu koštane mase.

Remodeliranje i mineralizacija kosti pod nadzorom je hormona (parathormona, estrogena, testosterona, kalcitonina), mineralnih tvari (kalcija, fosfora), vitamina (vitamin D, vitamin C, vitamin K), organskih sustava (probavni, urogenitalni, žljezdani, živčani...) i okoliša (prehrana, tjelesna aktivnost, sunčeva svjetlost). Poremećena ravnoteža unutar tih reakcija dovodi do prevage procesa razgradnje odnosno demineralizacije kosti te vodi razvoju bolesti.

Što je osteoporoza?

Osteoporoza je bolest koju karakterizira smanjenje koštane mase, poremećaj njezine strukture te posljedično nedostatna mineralizacija kosti što konačno rezultira smanjenjem njezine čvrstoće i elastičnosti te povećanom mogućnošću i učestalošću prijeloma. Kukovi, kralješci i donji dio podlaktice najčešća su mjesta prijeloma. Kod oboljelih od osteoporoze karakteristični su, osim prijeloma kosti pri padu, kompresivni prijelomi kralješaka. Dolazi do 'mrvljenja' oslabljenih kosti kralješnice uslijed nemogućnosti da podnesu težinu tijela.

Takvi prijelomi uzrokuju dugotrajnu i jaku bol u donjem dijelu leđa, gubitak visine i pogrbljenost te kao i ostali, posljedičnu deformaciju i invaliditet.

Postmenopauzalna osteoporoza u žena daleko je najčešći oblik te bolesti. Nastaje zbog smanjenja lučenja ženskih spolnih hormona, estrogena, iz jajnika, koji s godinama prirodno gube svoje dotadašnje funkcije. Estrogeni svojim djelovanjem potiču izgradnju kosti, a kako se njihovo lučenje nakon menopauze smanjuje, omjer pregradnje kosti pomiče se na stranu razgradnje, što rezultira osteoporozom.

Senilni oblik osteoporoze označuje smanjenje koštane mase u starijoj populaciji. Primjećuje se podjednako u oba spola nakon 70. godine života. Najčešći uzrok su nedovoljan unos ili nemogućnost iskorištavanja kalcija iz hrane, manjak vitamina D zbog nedostatnog boravka na suncu te smanjena aktivnost stanica koje izgrađuju kost. Ostali oblici osteoporoze nazivaju se sekundarnim jer neko drugo patološko stanje (dugotrajna bolest, primjena lijekova, način života) izravno mijenja ravnotežu remodeliranja kosti prema razgradnji i tako dovodi do smanjenja koštane mase. Budući da su simptomi osteoporoze neprimjetni sve do pojave prvog prijeloma, a dijagnosticiranje bolesti je jednostavno, brzo i precizno, treba obratiti pažnju i upoznati se s rizicima razvoja osteoporoze kako bi se na vrijeme pristupilo prevenciji odnosno liječenju.

Faktori rizika za osteoporozu: ženski spol, starija životna dob (iznad 65), loše životne navike (prehrana siromašna kalcijem, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje, konzumacija alkohola i kave, nedostatan boravak na suncu), kronične bolesti (šećerna bolest, anoreksija, hiperparatireoidizam, Cushingov sindrom, multipli mijelom, hipertireoza, upalna bolest crijeva, kronična bolest bubrega, reumatoidni artritis, stanje nakon transplantacije organa), primjena nekih lijekova (oralni glukokortikoidi, hormoni štitnjače, antiepileptici, heparin, sedativi, anksiolitici, hipnotici, diuretici).

Prevencija - najbolji lijek protiv osteoporoze

Tjelesna aktivnost i dovoljan unos kalcija prehranom prirodno potiču izgradnju koštane tvari čineći tako osnovu prevencije nastanka osteoporoze. Unos kalcija i vježbanje najučinkovije djeluju na povećanje koštane mase upravo prije nastanka bolesti. Jednom kad je razgradnja kosti dostigla izgradnju i kad se bolest počela razvijati u punom mahu preventivne mjere u kombinaciji s lijekovima mogu samo usporiti daljnje smanjivanje koštane mase.

Vježbanjem, kosti izlažemo većem mehaničkom opterećenju i jačim silama nego što je to u stanju mirovanja. Kao i svaki drugi organ, kost se nastoji kompenzacijskim mehanizmima oduprijeti novonastalim uvjetima. Povećavajući koštanu masu, kost raspodjeljuje opterećenje na veću količinu kosti te tako anulira nepoželjan utjecaj sile. Osim jačanja kosti, tjelesna aktivnost jača muskulaturu i poboljšava koordinaciju te povoljno djeluje na smanjenje mogućnosti gubljenja ravnoteže i padova. To je posebice važno kod starijih ljudi koji su zbog nekih drugih pridruženih zdravstvenih stanja (oslabljen vid, vrtoglavice, demencija) njima skloniji. Važno je naglasiti da tjelesna aktivnost mora biti kontinuirana i prilagođena psihofizičkim mogućnostima pojedine osobe.

Dostatan unos kalcija hranom usporava procese pregradnje kosti i tako neposredno djeluje na povećavanje koštane mase. Preporuča se dnevni unos 1000 - 1500 mg kalcija dnevno. Pripravak kalcija manje je vredniji od kalcija dobivenog iz hrane, ali je nužan osobama koje iz nekog razloga ne mogu iskoristiti kalcij iz hrane kao što su oboljeli od bolesti crijeva, jetre, žučnog mjehura, bubrega.

Mlijeko i mliječni proizvodi, zeleno povrće, sjemenke, orašasto voće i u manjoj mjeri riba, bogat su izvor kalcija u hrani. Uz dovoljan unos kalcija potrebno je dnevno unositi 400-800 i.j. (internacionalnih jedinica) vitamina D, što odgovara količini od 2-3 kapi uljne otopine vitamina. Vitamin D poboljšava apsorpciju kalcija iz hrane i potiče njegovu ugradnju u mrežu koštane tvari. Dodatan unos vitamina D posebice je važan kod starije populacije koja vrlo često nije dovoljno izložena sunčevoj svijetlosti, nužno potrebnoj za stvaranje tog vitamina u koži.

Izbjegavanje loših životnih navika u smislu prestanka pušenja, izbjegavanja alkohola i kave te kontrole tjelesne težine također predstavlja značajan korak u prevenciji osteoporoze, ali i bolesti krvnožilnog i živčanog sustava te metaboličkih bolesti koje su također značajan uzrok invaliditeta i smrtnosti u populaciji.

Liječenje osteoporoze

Nakon što se osteoporoza razvila potrebno je uz tjelesnu aktivnost, kalcij i vitamin D ukloniti ostale moguće faktore rizika i početi sa liječenjem lijekovima. Ciljevi liječenja osteoporoze su: prevencija prijeloma, održanje i povećanje koštane mase, uklanjanje simptoma prijeloma i deformiteta kosti, unaprijeđenje i očuvanje funkcionalne sposobnosti.

Lijekovi za liječenje osteoporoze svrstani su u tri kategorije:

1. lijekovi koji zaustavljaju razgradnju kosti
   
2. lijekovi koji potiču izgradnju kosti
   
3. lijekovi koji potiču izgradnju i zaustavljaju razgradnju kosti

Lijekovi koji zaustavljaju razgradnju kosti

Bisfosfonati. Ova skupina lijekova najbrojnija je i najdulje upotrebljavana u liječenju osteoporoze. Bisfosfonati se vežu za mineralnu tvar u kosti i tako sprečavaju njezinu razgradnju. Njihova najveća prednost je ta što djeluju samo na kost i nemaju nikakvih drugih metaboličkih učinaka. Istodobno uzimanje kalcija, hrane i drugih napitaka, osim vode, može onemogućiti njihovu apsorpciju.

Nadalje, bisfosfonati mogu djelovati nadražujuće na stijenku jednjaka te ih se stoga preporučuje uzimati natašte s mnogo vode te se sljedećih 30 minuta ne smije ništa jesti i treba ostati u uspravnom ili sjedećem položaju kako bi se spriječilo vraćanje lijeka i sadržaja želuca u jednjak. 

Selektivni modulatori estrogenskih receptora (SERM). Djelujući na estrogenske receptore, ova skupina lijekova simulira djelovanje estrogena u tijelu. Međutim, dizajnirani tako da djeluju samo na receptore u kostima i krvnožilnom sustavu, ovi lijekovi nemaju nepovoljnih utjecaja na tkivo dojke i maternice, dok je rizik nastanka krvnog ugruška jednak je kao i kod HNL-a.

SERM-ovi značajno povećavaju koštanu masu te time smanjuju mogućnost prijeloma. Ujedno smanjuju količinu masnoće u krvi i rizik od nastanak karcinoma dojke. Međutim često uzrokuju neugodne grčeve u nogama i pogoršavaju nalete vrućine u menopauzi. 

Hormonska nadomjesna terapija (HNL). Spolni hormoni, estrogeni u žena i testosteron u muškaraca, djeluju poticajno na izgradnju koštane tvari. Starenjem se funkcija spolnih žlijezda, jajnika i testisa, smanjuje, a time i lučenje njihovih hormona. Manjak hormona usporava procese izgradnje kosti te dolazi do smanjenja koštane mase i potencijalno razvoja osteoporoze. Gubitak koštane mase u menopauzi u žena ranije nastupa nego kod muškaraca. Međutim, produžavanjem životnog vijeka povećava se i broj oboljelih muškaraca. Hormonska nadomjesna terapija (HNL) predstavlja nadoknadu spolnih hormona u obliku farmakoloških pripravaka. Estrogeni se koriste za ublažavanje simptoma menopauze ( naleti vrućine, suhoća rodnice, poremećaji spavanja) te u prevenciji i liječenju osteoporoze u žena, a moguće i u muškaraca. Dokazano je da HNL smanjuje rizik od nastanak bolesti krvnožilnog sustava, međutim primjećena je povećana učestalost nastanka krvnih ugrušaka i raka maternice dok je njezin potencijal izazivanja raka dojke još uvijek upitan.

Ženama koje imaju maternicu potrebno je uz estrogene davati i gestagene kao prevenciju povećanja odnosno razvoja raka maternice. Gestagene ne moraju primati žene koje nemaju maternicu. Estrogene ne smiju primati žene s karcinomom dojke, endometrija i jajnika, opstruktivnom žuticom te prijašnjim epizodama razvoja krvnog ugruška. Prije primjene HNL-a potrebno je učiniti mamografski i ginekološki pregled te kontrolu svake godine. Testosteron u muškaraca povećava koštanu masu, međutim zbog nepovoljnih učinaka na prostatu nije dio rutinske terapije osteoporoze. 

Kalcitonin. Kalcitonin je hormon kojeg proizvode specijalizirane stanice štitnjače koji, djelujući u kostima, sprječava njihovu razgradnju. Povećavajući koštanu masu smanjuje lomljivost kostiju i mogućnost prijeloma kralješaka. Najširu upotrebu ima kalcitonin lososa jer djeluje snažnije i duže nego ljudski, a najlakše se primjenjuje u obliku nosnog spreja.

Lijekovi koji potiču izgradnju kostiju

Paratireoidni hormon. Paratireoidni hormon luče stanice paratireoidnih žlijezda i normalno u tijelu djeluje nepovoljno na izgradnju kosti. Međutim, dokazano ja da ako se uzimaju male doze u određenim vremenskim intervalima, paradoksalno, paratireoidni hormon izravno potiče stvaranje koštane tvari. Najbolji učinak ostvaruje u liječenju senilne, dok predstavlja jednu od zadnjih stepenica u liječenju postmenopauzalne osteoporoze.

Lijekovi koji potiču izgradnju i zaustavljaju razgradnju kosti

Stroncijev ranelat. Stroncijev ranelat član je najmlađe generacije lijekova za liječenje osteoporoze. Ima dvojako djelovanje istodobno potičući stvaranje kosti i njezinu razgradnju. Neupitno je dokazan njegov učinak na povećanje koštane mase, međutim potrebno je još vremena da bi se u potpunosti upoznalo njegovo moguće djelovanje na ostale organske sustave u tijelu. Osteoporoza je bolest koja pogađa oko 10% populacije i uz produžavanje životnog vijeka, sjedilački način života, loše životne navike i lošu prehranu polako, ali sigurno poprima epidemijske razmjere. Iako postoji široka paleta lijekova za liječenje osteoporoze, prevencija i dalje ostaje stup temeljac u borbi protiv ove bolesti. Prema tome, potrebno je razvijati svijest u populaciji o čimbenicima rizika razvoja osteoporoze te neprestano isticati tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu kao najučinkovitije metode jačanja kosti i cjelokupne muskulature te održavanja optimalne težine. Ostatak leži na svakom pojedincu da preuzme odgovornost za vlastito zdravlje.