Alergija na pelud

Vrste alergena

Velika skupina alergena su tzv. inhalacijski alergeni (kao što su pelud, grinje, kućna prašina, životinjska dlaka, perje, plijesni i slično) koji ulaze u organizam procesom disanja. Oni najčešće uzrokuju alergijsku reakciju dišnih putova, primjerice alergijski rinitis i astmu. S druge strane, nutritivni alergeni (alergeni iz hrane) mogu uzrokovati smetnje vezane za probavni sustav, kao i sustavne i kožne reakcije. U obje skupine alergena protutijela koja su odgovorna za nastanak alergijske reakcije pripadaju skupini imunoglobulina E (IgE).

U proljeće se pogoršavaju simptomi vezani uz peludnu alergiju. Pelud su mikroskopska zrnca koja proizvode biljke kako bi se mogle razmnožavati. Za nas je važna ona pelud koja se prenosi putem vjetra, jer nakon udisanja kod osjetljive populacije može izazvati alergiju. Prema Peludnom kalendaru za kontinentalnu Hrvatsku, rano proljeće je vrijeme polenacije stabala (breza, ljeska, čempres, hrast), dok se visoka razina peludi trava očekuje tijekom svibnja i lipnja. Pelud korova, kao što su ambrozija, pelin i kopriva, najveću razinu peludi u zraku pokazuju krajem srpnja, tijekom kolovoza i rujna. U primorskoj Hrvatskoj izražena je alergija na pelud crnog bora, čempresa i masline, a od korova na pelud crkvine.

Hiperprodukcija peludi i alergijski semafor

Biljke se prilagođavaju klimatskim promjenama. Zadnjih nekoliko godina zabilježena je hiperprodukciju peludi osobito u urbanim sredinama, što se povezuje s višom razinom zagađenosti zraka. Osobe kod kojih je utvrđena sezonska alergija korisne informacije za koncentraciju peludi u zraku mogu pronaći pretraživanjem pojmova kao što su alergijski semafor, peludna prognoza ili peludni kalendar.

Alergijski semafor nam prikazuje dnevno kretanje koncentracije određene peludi na nekom području. Temeljem mjerenja količine peludnih zrnaca u prostornom metru atmosferskog zraka određuju se boje alergijskog semafora: crvena, žuta, zelena. Budući da intenzitet alergijske reakcije (odnosno simptomi alergijske reakcije) ovise o koncentraciji peludi u zraku, važno je poznavati trenutnu situaciju te sukladno tome planirati preventivne aktivnosti.

Glavni simptomi alergije na pelud

U slučaju proljetnih alergija najčešće je zahvaćena sluznica gornjih dišnih putova. Javljaju se simptomi alergijskog rinitisa kao što su kihanje, bistra nosna sekrecija, začepljenost nosa, svrbež nosa, a ponekad i svrbež zvukovoda. Mogu biti izraženi i očni simptomi alergije primjerice crvenilo, suzenje i svrbež očiju.

Značajan broj bolesnika s alergijskim rinitisom ima pridruženi suhi kašalj. Navedeni simptom može biti posljedica slijevanja sekreta niz stražnju stjenku ždrijela iz gornjih dišnih putova (tzv. postnazalni drip). U pravilu kod takvih bolesnika alergijski rinitis nije liječen i posljedično prelazi u kronični oblik upale sluznice. Osim toga, oteklina sluznice koja nastaje kao posljedica alergijske reakcije predisponira razvoju tzv. sekundarne bakterijske upale sinusa ili srednjeg uha.

Često bude zahvaćena i sluznica sinusa, a mogu nastati tzv. nosni polipi koji dodatno otežavaju disanje. Bolesnici se žale na učestale glavobolje u korijenu nosa, otežano disanje kroz nos, pojačano slijevanje sekreta niz ždrijelo i podražajni kašalj s iskašljavanjem bjelkastog sekreta. Kronična upala neliječenog alergijskog rinitisa česti je uzrok posjete specijalisti otorinolaringologije koja se može izbjeći adekvatnom pripremom za sezonsku alergiju u suradnji s obiteljskim liječnikom.

Postavljanje prave dijagnoze

Uvijek je važno posumnjati na alergiju te kod osoba s tzv. "sezonskom prehladom" planirati alergološko testiranje. Dijagnostički postupak kod bolesnika s kliničkom sumnjom na peludnu alergiju, osim alergološkog testiranja na inhalacijske alergene, obuhvaća pregled specijaliste otorinolaringologa, bris nosne sluznice za citološku analizu, određivanje ukupnih i specifičnih antitijela skupine IgE (RIST, RAST).

Ipak bolesnici s dokazanim alergijskim rinitisom i podražajnim suhim kašljem trebaju obaviti i pregled pulmologa. Danas je poznat (i priznat) koncept "jedinstvenih dišnih putova" koji se temelji na spoznaji da su gornji i donji dišni putovi građom i reakcijom na razne bolesti – povezani. Shodno tome značajni broj bolesnika s alergijskim rinitisom tijekom života razvije i alergijsku astmu. Treba napomenuti da je podražajni suhi kašalj ponekad jedini simptom astme.

Pulmološki dijagnostički testovi obuhvaćaju spirometriju, Ventolinski test, određivanje broja eozinofila u iskašljaju i perifernoj krvi, bronhoprovokacijski test s metakolinom i FeNO test. Temeljem učinjene dijagnostičke obrade u bolesnika s alergijskim rinitisom može biti dijagnosticirana i astma. Prema definiciji astma je kronična upalna bolest dišnih putova, a bolesnici se žale na napadaje otežanog disanja i pritiska u prsima, uglavnom u ranim jutarnjim satima ili kod izloženosti visokoj koncentraciji alergena. Ponekad čuju "sviranje u prsima", a nakon napadaja otežanog disanja često kašlju i iskašljavaju gustu bijelu sluz.

Liječenje i prevencija

Istraživanja pokazuju da pravovremeno i adekvatno liječenje sezonskog alergijskog rinitisa može spriječiti pojavu astme. U slučaju dokazanog alergijskog rinitisa, osim preventivnih mjera za smanjenje koncentracije peludi, preporuča se u dogovoru s obiteljskim liječnikom ili specijalistom otorinolaringologije započeti medikamentoznu terapiju. Liječenje astme, kao i alergijskog rinitisa, danas je učinkovito upravo zahvaljujući brojnim lijekovima iz skupine antihistaminika, intranazalnih i inhalacijskih kortikosteroida, bronhodilatatora, antileukotrijena i brojnih drugih.

Istovremeno se savjetuje primjena preventivnih mjera za smanjenje izloženosti alergenima. Osobe s dokazanom alergijom na pelud, u vrijeme visoke koncentracije peludi u zraku, trebaju izbjegavati otvoreni prostor, zatvarati vrata i prozore (napose u vrijeme vjetrovita i sušna vremena). Boravak u prirodi se preporuča ujutro ili nakon kišnog perioda. Po povratku iz prirode svakako se treba istuširati, oprati kosu i odjeću i time smanjiti razinu peludi u kući. Ispiranje nosne sluznice fiziološkom otopinom ili morskom vodom smanjuje intenzitet alergijske reakcije. Također se preporuča primjena filter-uređaja u kućnim uvjetima.

Zaključak

U zaključku treba naglasiti da osobe koje pokazuju "sezonski karakter prehlade" trebaju planirati alergološko testiranje i uzimanje adekvatne terapije u dogovoru s obiteljskim liječnikom kako bi nadolazeće proljeće spremno dočekali i u potpunosti uživali u blagodati prirode.