Liječenje hiperlipidemija

Definicija

Stanja u kojima postoji povišena razina ukupnog kolesterola, kolesterola niske gustoće (LDL-kolesterola) nazivamo hiperlipidemijama, dok stanja u kojima imamo i povećanu razinu triglicerida i značajno sniženu razinu kolesterola visoke gustoće (HDL-kolesterol), koji ima pozitivne metaboličke učinke, nazivamo dislipidemijama.

Koje su posljedice povišenih masnoća u krvi?

Razine ukupnog, HDL- i LDL-kolesterola te njihovi omjeri imaju izravni utjecaj na zdravlje srca i krvnih žila pa tako povišena razina ukupnog i LDL-kolesterola te smanjena razina HDL-kolesterola povećavaju rizik za razvoj bolesti, a s druge strane, adekvatne razine istih ili smanjene razine ukupnog i LDL- te povećana razina HDL-kolesterola, taj isti rizik smanjuju. Bolesti srca i krvnih žila (kardiovaskularne bolesti) su glavni uzrok prerane smrtnosti stanovništva u većini europskih zemalja. Također su važan uzrok invalidnosti i povećanih troškova zdravstvene zaštite. Najvažniji čimbenik u nastanku bolesti srca i krvnih žila je ateroskleroza koja se razvija godinama i kada se pojave prvi simptomi, bolest je već jako uznapredovala. Najpoznatiji i najteži oblici kardiovaskularnih bolesti su srčani udar i moždani udar, čije posljedice su i najteže.

Prevencija bolesti srca i krvnih žila

Pojava kardiovaskularnih bolesti povezana je usko s načinom života (fizička neaktivnost, pušenje), načinom prehrane (debljina), ali i s povećanom razinom masnoća u krvi, povišenim arterijskim tlakom, šećernom bolešću. Liječenje u svrhu sprječavanja nastanka ili odlaganja nastupa određenih bolesti ili stanja nazivamo prevencijom, pa tako razlikujemo:

• primarnu prevenciju koja se provodi prije nastupa bolesti
• sekundarnu prevenciju koja se provodi kada je nastupio bilo koji od oblika bolesti, te
• tercijarnu prevenciju koja se provodi kada su nastupile trajne posljedice određenih bolesti.

Primarna i sekundarna prevencija

Liječenje hiperlipidemija i dislipidemija u svrhu primarne prevencije kardiovaskularnih bolesti provodi se kod sljedećih osoba:

• koje imaju hiperlipidemiju, nemaju simptoma, a imaju visoki rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti i
• koje zbog prisustva više rizičnih čimbenika imaju 10-godišnji rizik od nastupa velikog kardiovaskularnog događaja veći od 5% (rizik računa liječnik iz tablica rizika)
• koje imaju ukupni kolesterol veći ili jednak od 8 mmol/L ili LDL-kolesterol veći ili jednak 6 mmol/L najčešće se radi o nasljednim hiperlipidemijama)
• koje imaju arterijski tlak veći ili jednak od 180/110 mmHg
• koje imaju šećernu bolest
• bliski su rođaci bolesnika s poznatom kardiovaskularnom bolešću

Liječenje hiperlipidemija u svrhu sekundarne prevencije primjenjuje se kod svih osoba kod kojih postoje znakovi i simptomi kardiovaskularnih bolesti (koronarne bolesti, cerebrovaskularne bolesti ili periferne vaskularne bolesti).

Preporučene vrijednosti masnoća u krvi

Ciljne vrijednosti ukupnog kolesterola i LDL-kolesterola su sljedeće:

• U primarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti ukupni kolesterol treba biti niži od 5 mmol/L, a LDL-kolesterol niži od 3 mmol/L.
• U bolesnika sa šećernom bolešću i u bolesnika s postojećom kardiovaskularnom bolešću (sekundarna prevencija) ciljevi liječenja su stroži - ukupni kolesterol treba biti niži od 4,5 mmol/L, a LDL-kolesterol niži od 2,5 mmol/L.

Vrijednosti "dobrog kolesterola" (HDL-kolesterola) u muškaraca trebaju uvijek biti više od 1,0 mmol/L, a u žena više od 1,2 mmol/L, dok vrijednosti triglicerida trebaju biti niže od 1,7 mmol/L. Prema postojećim preporukama, vrijednosti HDL-kolesterola niže, a triglicerida više od navedenog smatraju se povećanim rizikom za nastup kardiovaskularnih bolesti, ali njihove preporučene vrijednosti ne smatraju se i tako strogim ciljem terapije kao što to vrijedi za ukupni i LDL-kolesterol.

Liječenje hiperlipidemija

Hiperlipidemije možemo liječiti promjenom stila prehrane te lijekovima.

Dijeta

U liječenju hiperlipidemije prvi korak je dijeta ili, još bolje, promjena načina života i prehrambenih navika. Suvremeni način života vezan je za malo kretanja, prevelik unos energije te debljinu i hiperlipidemiju kao posljedice. Za početak je važno u svakodnevnu naviku uvesti fizičku aktivnost i to u trajanju od barem 30 minuta svakog dana, uz kontrolu tjelesne težine i prestanak pušenja. Unos hrane i energije treba biti izbalansiran između tri glavne skupine namirnica (proteina, masti i ugljikohidrata).

Unos masti ne smije biti veći od 30% ukupno unešene energije tijekom dana, a unos kolesterola ne veći od 300 mg/dan. U stanjima s povišenom razinom LDL-kolesterola i ukupnog kolesterola preporučuju se sljedeće namirnice (nabrojene su tek neke):

• jela od integralnih žitarica, crni, zobeni ili raženi kruh
• mliječni proizvodi s 1% mliječne masti, posni kravlji sir
• bistre juhe od mesa, povrća ili ribe
• sve vrste bijele i plave ribe
• pileće i pureće meso bez kože, kuhana nemasna govedina i junetina
• maslinovo ulje te ev. suncokretovo ulje
• sve vrste kuhanog ili sirovog povrća
• sirovo voće i konzervirano, ali nezašećereno voće
• voćni i suhi kolači s malo masnoća
• prirodni voćni sokovi, voda, čaj

U prehrani treba izbjegavati sljedeće namirnice :

• bijeli kruh i peciva, lisnata tijesta
• punomasna mlijeka i mliječne proizvode (vrhnje, sir i sl.)
• guste i krem juhe
• ikru, kavijar, hobotnice, lignje i rakove
• sva vidljivo masna mesa osobito svinjsko te suhe prerađevine svinjskog mesa (salame, slanina, čvarci i sl.)
• maslac, svinjsku mast, tvrdi margarin
• prženo povrće (pommes frites, chips i s.l.)
• kokosov orah
• kolače s maslacem i margarinom , kolače s kremama od čokolade
• začine poput majoneze i sl.

U stanjima s povišenom razinom triglicerida u prehrani treba posebno paziti na omjer mononezasićenih (preporučuju se) prema zasićenim masnim kiselinama (ne preporučuju se). U tu svrhu za sniženje razine triglicerida korisno je uzimanje omega-3-masnih kiselina, koje su izvor nezasićenih masnih kiselina morskog porijekla.

Kod unosa alkohola ističe se dvojaka uloga jer uzimanje male količine alkoholnih pića, osobito crnog vina (1-2 dL/dnevno) dovodi do pozitivnih antioksidativnih i antiupalnih učinaka, podiže razinu korisnog, HDL-kolesterola, smanjuje rizik od nastupa kardiovaskularnih bolesti. Kontinurano uzimanje većih količina alkoholnih pića djeluje izrazito negativno jer potiče porast razine triglicerida, ubrzava aterosklerozu i povećava rizik od nastupa kardiovaskularnih bolesti.

Lijekovi

Ako nakon dvomjesečnog striktnog držanja dijete nismo postigli željenu vrijednost ukupnog koleseterola ili LDL-kolesterola, tada se u liječenje,uz dijetu, treba uključiti i lijek. Lijekovi koji se koriste u liječenju hiperlipidemija su statini, fibrati, rezini (lijekovi koji odvajaju žučne kiseline), niacin.

Statini

Najčešće upotrebljavani i najbolje ispitani lijekovi u liječenju hiperlipidemija su statini. To su lijekovi koji blokiraju važan enzim u metabolizmu kolesterola, hidroksimetilglutaril-koenzim A-reduktazu (HMG-CoA), a što za posljedicu ima snažno smanjenje ukupnog i LDL-kolesterola te, u manjoj mjeri, i razine triglicerida. Osobito je važno naglasiti da osim sniženja razine kolesterola statini imaju i druge pozitivne učinke kao što su antioksidativni i protuupalni učinci te učinak na stabilizaciju aterosklerotskog plaka.

Statini su sigurni i jednostavni za primjenu. Nuspojave su rijetke i ovisne o dozi i istovremenom uzimanju drugih lijekova, osobito fibrata ili niacina. Najčešće su to osjećaj nadutosti i slični poremećaji probave, a u vrlo rijetkim slučajevima i prolazni porast jetrenih enzima te oštećenje mišića (rabdomioliza).

U svakom slučaju, prije uvođenja ovih lijekova potrebno je učiniti laboratorijske pretrage kojima ćemo utvrditi funkciju jetre i mišića. Na hrvatskom tržištu dostupni su brojni statini (atorvastatin, simvastatin, fluvastatin, pravastatin, lovastatin).

Fibrati

Fibrati su lijekovi koji se upotrebljavaju u liječenju kombiniranih hiperlipidemija ili izolirane povišene vrijednosti triglicerida i to kada je razina triglicerida između 5 i 10 mmol/L. Jednostavni su za upotrebu i s malo nuspojava. Najvažnije je naglasiti da je potreban poseban oprez i liječnički nadzor kod kombiniranja fibrata sa statinima jer navedena kombinacija povećava opasnost od oštećenja mišića (rabdomiolize) te je treba izbjegavati.

Rezini

Rezini su lijekovi koji svojim učinkom na vezanje žučnih kiselina u tankom crijevu smanjuju apsorpciju masti i razinu LDL-kolesterola.

Niacin

Niacin (nikotinska kiselina) je lijek koji se pojavio u početku liječenja hiperlipidemija pa je ustupio svoje mjesto statinima, a sada se ponovno vraća zbog učinka na porast korisnog HDL-kolesterola. Rezini i niacin u Hrvatskoj se upotrebljavaju puno rjeđe u odnosu na statine i fibrate.

Zaključak

Liječenje hiperlipidemija je uspješno samo ako se pravilna dijeta kombinira s ispravnim lijekom i tada su učinci liječenja najbolji. Najčešće postavljeno pitanje liječniku pri uvođenju lijekova za sniženje razina lipida je "hoću li lijek morati uzimati doživotno?" . Odgovor za bolesnike koji imaju razvijenu kardiovaskularnu bolest (npr. koronarnu bolest) je DA, jer je uzimanje lijeka za smanjene razine lipida dokazano korisno za bolesnika i utječe na očekivano trajanje njihova života. Odgovor za bolesnike koji liječe hiperlipidemiju u svrhu primarne prevencije nije jednoznačan i moguće je da u slučaju potpune promjene životnih i prehrambenih navika dođe do sniženja razine lipida koju je moguće održavati dijetom, u protivnom, kao i u slučaju nasljednih hiperlipidemija, lijek je također potrebno uzimati doživotno.

Važno je shvatiti da je liječenje hiperlipidemija samo jedan, ali vrlo važan, kamenčić u mozaiku liječenja kardiovaskularnih bolesti te da ono samo po sebi nije uspješno ako zaista ne promjenimo način života i ne okrenemo leđa lošim životnim navikama i ovisnostima.