Dislipidemija – poremećaj masnoća u krvi

Što su lipidi?

U lipide, koje često nazivamo "masnoće", se svrstavaju kolesterol i trigliceridi. Oni imaju nekoliko važnih uloga u organizmu – poput pohrane energije, sudjelovanja u nekim signalizacijskim procesima u organizmu (primjerice, potrebni su za izgradnju pojedinih hormona) te kao građevne jedinice stanica tijela. Najpoznatiji su ukupni, HDL i LDL-kolesterol te trigliceridi, čije ste vrijednosti možda nekada imali priliku pročitati na ispisu svojih laboratorijskih nalaza.

Ako se osvrnemo na podjelu kolesterola, LDL-kolesterol sevrlo često naziva "lošim" kolesterolom jer se smatra štetnim zbog svoje uloge u procesu ateroskleroze, tj. procesu razvoja naslaga na krvnim žilama, što posljedično može dovesti do djelomičnih ili potpunih suženja krvnih žila. Ova suženja ovisno o lokaciji krvne žile mogu rezultirati nastankom ozbiljnih stanja, poput srčanog ili moždanog udara. S druge strane, HDL-kolesterol ima zaštitnu ulogu i djeluje suprotno od LDL-kolesterola.

Što je dislipidemija?

Abnormalne vrijednosti nekih od lipidnih čestica nazivamo dislipidemijom; točnije, povišene vrijednosti LDL-kolesterola i triglicerida, ili snižene vrijednosti HDL-kolesterola. Kod nekih osoba radi se o nasljednom poremećaju razina lipida, na koji ćemo posumnjati kod osoba koje razviju značajnu kardiovaskularnu bolest u ranijoj životnoj dobi (primjerice, srčani infarkt prije 55. godine kod muškaraca ili prije 65. godine kod žena). Kod većine drugih ljudi dislipidemija je dominantno posljedica ishrane ili životnog stila, stoga postoji prostor da usvajanjem zdravih životnih navika unaprijedimo zdravlje i spriječimo nastanak bolesti.

Mjerenje lipida u krvi

Kako bismo bili sigurni da smo mjerenjem dobili stvarni odraz vrijednosti lipida u krvi, nužno je provesti neke korake prije samog vađenja krvi. Preporučljivo je izbjegavati izrazito masnu hranu 24 sata prije vađenja krvi, a između 8 i 12 sati prije samog vađenja krvi bismo trebali biti natašte (dopušteno je piti vodu). Uzorci krvi se u pravilu uzimaju ujutro. Naravno, kod bolesnika s drugim bolestima, npr. šećernom bolešću, koji imaju posebne prehrambene potrebe, nužno je konzultirati obiteljskog liječnika.

Važnost kontrole masnoća u krvi

Možda ste u razgovoru s poznanicima primijetili kako se liječnik jedne poznanice odlučio za uvođenje lijeka za snižavanje masnoća, dok je druga kolegica dobila preporuku da provodi dijetu. Ne radi se o pogrešci, već je liječnik vjerojatno prilagodio pristup ovisno o individualnom riziku pojedine osobe. Naime, kod osoba koje nisu imale raniji kardiovaskularni događaj (npr. srčani infarkt, moždani udar i/ili perifernu arterijsku bolest), govorimo o primarnoj prevenciji, dakle poduzimamo terapijske korake kako bismo spriječili nastanak bolesti.

S druge strane, kod osoba koje su ranije preboljele neki kardiovaskularni događaj provodimo sekundarnu prevenciju, dakle uvodimo terapiju s ciljem sprječavanja ponovnih kardiovaskularnih događaja, i tada je nužna znatno stroža kontrola vrijednosti lipida. Konkretno, nove smjernice Europskog kardiološkog društva kod osoba sa značajno povišenim rizikom od neželjenih događaja preporučuju vrijednosti LDL ispod 1,4 mmol/L. Stoga, ako uz redovito uzimanje jednog lijeka niste postigli ciljnu vrijednost, Vaš liječnik će dodati drugi lijek ili pokušati s fiksnom kombinacijom dvaju lijekova.

Moramo imati na umu kako su ove vrijednosti zaključak kontroliranih kliničkih ispitivanja na velikom broju pacijenata, a koja su pokazala kako su ljudi kod kojih su postignute ciljne vrijednosti LDL-kolesterola imali manji broj ozbiljnih kardiovaskularnih događaja. U studijama nisu zabilježeni negativni učinci smanjenja vrijednosti LDL-kolesterola. Uočeni su neki neželjeni učinci, tj. nuspojave, koje se znaju javiti kod gotovo svih lijekova, no samo sniženje vrijednosti LDL-kolesterola izgleda da ne nosi nikakve negativne učinke.

Procjena rizika za zdravlje

U procjeni individualnog rizika svake osobe i odlučivanju o ciljnim vrijednostima lipida pomažu nam posebni alati koje su kreirali liječnici Europskog društva za kardiologiju. Unošenjem podataka o spolu, dobi, pušenju, vrijednosti kolesterola i krvnog tlaka, možete izračunati procijenjenu opasnost od smrti od kardiovaskularnih bolesti u sljedećih deset godina.

Naravno, na svoju životnu dob i spol nemamo utjecaja, međutim važno je naglasiti kako se djelovanjem na druge čimbenike možemo "pomladiti", barem što se izračunatog rizika tiče, dok ustrajnim pušenjem i lošom kontrolom kolesterola i krvnog tlaka možemo imati isti rizik kao osoba petnaestak godina starija od nas. Shodno tome, zamolite svog obiteljskog liječnika ili kardiologa da tijekom sljedeće konzultacije izračuna Vaš rizik te Vam objasni kako biste ga mogli smanjiti.

U svakom slučaju, postavlja se pitanje koje korake bismo sami mogli poduzeti kako bismo smanjili vrijednosti LDL-kolesterola i time unaprijedili svoje zdravlje? Kako je ranije rečeno, Vaš liječnik će uzeti u obzir Vašu povijest bolesti, dob i početne vrijednosti lipida te preporučiti program liječenja skrojen za Vas. No postoje neki koraci koje bi mogli provoditi svi koji žele smanjiti svoju razinu lipida.

Redovita tjelovježba kao stup prevencije

Europsko kardiološko društvo preporučuje redovitu tjelesnu aktivnost, i to barem 30 minuta dnevno. Uvođenjem redovite tjelesne aktivnosti i smanjenjem prekomjerne tjelesne težine pozitivno djelujemo na razine LDL- i HDL-kolesterola. Pokazalo se kako je abdominalna pretilost, tj. nakupljanje masnog tkiva u području trbuha, osobito povezana s razvojem dislipidemije.

Naravno, intenzitet tjelovježbe nužno je prilagoditi Vašoj dobi i ostalim oboljenjima (komorbiditetima), no važno je naglasiti kako redovitom aerobnom tjelovježbom (primjerice, šetnjom u prirodi ili trčanjem), možemo pozitivno utjecati na razine lipida u krvi, vrijednosti krvnog tlaka, kao i razinu šećera u krvi, čime utječemo na rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. U svakom slučaju, tjelovježba je odličan način da spriječimo nastanak drugih bolesti i produljimo kvalitetan život.

Pravilna prehrana kao temelj zdravog života

Koliko god zvučalo kao klišej, pravilna prehrana je jedan od temelja zdravog življenja i prevencije velikog broja bolesti. Svima nam je dobro poznato koliko je važna uravnotežena prehrana, s većim udjelom vlakana, a kako bi masnoće trebalo izbjegavati, tj. konzumirati u manjim količinama, osobito trans masti. No, često zaboravljamo na slatku hranu kao važan doprinos našim masnoćama. Slatkiši koje pojedemo, a čiji šećer ne upotrijebimo za kretanje ili rad, naš organizam će "pospremiti" u obliku masnoća.

Važno je napomenuti kako pridržavanjem zdravoj prehrani smanjujemo rizik i od drugih bolesti, poput šećerne bolesti. U ordinaciji obiteljskog liječnika možete dobiti popis namirnica koje biste trebali izbjegavati, tj. njihovih "zdravijih" alternativa, kako biste kontrolirali svoju dislipidemiju prehranom. Kod osoba bez ranijih kardiovaskularnih oboljenja i s nižim rizikom, liječnik će se često odlučiti na pokušaj liječenja dislipidemije prehranom, što znači da uvođenjem tjelovježbe i pravilne ishrane možemo izbjeći potrebu za lijekovima za snižavanje masnoća.

Dodatci prehrani

Odnedavno se osobita pozornost posvećuje riži crvenog kvasca, koja je imala povoljno djelovanje u jednom kliničkom istraživanju. Važno je naglasiti kako udio aktivne tvari u pripravcima dostupnim u ljekarnama može varirati, stoga je potrebno uzimati pripravak s udjelom aktivne tvari koji odgovara ispitivanima u studiji.

Također, nepoznat je dugoročni učinak riže crvenog kvasca, a upozoravalo se i na prisutnost neželjenih primjesa u nekim preparatima. Dakle, ukoliko razmišljate o uzimanju suplemenata, važno je da konzultirate svog liječnika, koji će uzeti u obzir Vaš rizik od kardiovaskularne bolesti, dob, ostale komorbiditete, kao i pridruženu terapiju, i procijeniti odgovara li Vam neki pripravak.

Lijekovi za snižavanje masnoća

Jedni od najčešće prepisivanih lijekova za snižavanje masnoća su statini, koje uzima velik broj ljudi diljem svijeta, a čija je učinkovitost dokazana u studijama s velikim brojem ispitanika. Temelj su liječenja pacijenata nakon kardiovaskularnih događaja, npr. srčanog infarkta, zbog svojih dodatnih povoljnih učinaka, povrh smanjenja vrijednosti lipida u krvi. Statini kod manjeg broja ljudi mogu uzrokovati nuspojave poput bolova u mišićima, no važno je da o svojim tegobama razgovarate s Vašim liječnikom prije ukidanja ovog lijeka. Ponekad je dovoljna prilagodba doze lijeka. Ovo se naravno ne odnosi na osobe koje razviju značajne nuspojave, o čemu će najbolje prosuditi Vaš liječnik, ovisno o Vašim tegobama i laboratorijskim nalazima.

Kod osoba kod kojih se ciljne vrijednosti lipida ne uspiju postići samo statinima, potrebno je dodati još jedan lijek, a to je često ezetimib. Ukoliko uz redovitu primjenu svih navedenih lijekova i dalje ne postižemo zadovoljavajuću kontrolu masnoća, kod nekih pacijenata će biti potrebno uvođenje novih lijekova koji se primjenjuju potkožno, poput PCSK9 inhibitora.

Zaključak

Dislipidemija je prisutna kod značajnog broja osoba, no kako ne uzrokuje trenutne simptome, njezina važnost se često zanemaruje. Visoke vrijednosti lipida, u kombinaciji s drugim čimbenicima, mogu dovesti do ozbiljnih bolesti, poput srčanog infarkta ili moždanog udara. Primjenom zdravih životnih navika, kao i pridržavanjem terapije, možemo prevenirati pojavu bolesti ili spriječiti njezino napredovanje.