Čimbenici rizika za razvoj hiperlipidemije

Vrste masnih kiselina

Zasićene masne kiseline povećavaju razinu kolesterola i na taj način i kardiovaskularne bolesti. Glavni izvor su im hrana životinjskog podrijetla (crveno meso i punomasni mliječni proizvodi), kokosovo i palmino ulje, kakao i maslac. Jednostruko i višestruko nezasićene masne kiseline imaju, naprotiv, dobar učinak na metabolizam masnoća i mogu sniziti ukupni i LDL-kolesterol u krvi.

Jednostruke nezasićene masne kiseline nalazimo u maslinovom ulju, kikirikiju i orašastim plodovima a višestruko nezasićene masne kiseline u suncokretovom, sezamovom i sojinom ulju, ulju kukuruznih klica, u nekim ribama (lososu i haringama) i nekim orašastim plodovima (orahu) i u sjemenkama.

Transmasne kiseline povisuju ukupni i LDL-kolesterol, snižavaju HDL-kolesterol a nastaju hidrogenacijom tekućih ulja pri proizvodnji margarina koji im je i glavni izvor u prehrani.

Vitamini, vlakna i proteini

Voće i povrće, značajan su izvor vitamina i vlakana.

Vitamin A (koji se nalazi u mrkvi, narančama, krumpiru, kelju), vitamin E (koji se nalazi u ulju pšeničnih klica, suncokretu, bademima, borovnici, špinatu) i vitamin C (u limunovu i narančinom sok, grejpu, kiviju, krumpiru, kelju, brokuli i paprici) pozitivno utječu na metabolizam masnoća.

Vlakna se općenito dijele na topljiva i netopljiva. Topljiva vlakna, pri redovitom unosu, uz prehranu siromašnu zasićenim masnoćama i kolesterolom, mogu sniziti kolesterol u krvi. Nalazimo ih u zobenim pahuljicama, zobenom brašnu, grahu, grašku, ječmu, agrumima (limun, naranča i slično), jagodama i jabukama. Netopljiva vlakna ne smanjuju kolesterol, no bitna su za normalno funkcioniranje probave, a dobar su im izvor proizvodi, od integralnog pšeničnog brašna, raž, ječam, kelj, mrkva, prokulica i cvjetača.

Bjelančevine biljnog podrijetla smanjuju, a životinjskog povećavaju kolesterol u krvi. Pozitivan je i učinak češnjaka i luka na smanjenje kolesterola.

Tjelovježba

Tjelovježba sprečava nastanak oštećenja vaskularnog sustava direktnim učinkom, ali i indirektno smanjenjem plazmatskog LDL-kolesterola i triglicerida te povećanjem HDL-kolesterola, smanjenjem prekomjerne tjelesne težine i krvnog tlaka. Nedostatak fizičke aktivnosti, sedentarni stil života, ima suprotan učinak. Problem se pojavljuje već u najranijoj životnoj dobi dugosatnim boravkom ispred kompjutora i televizora. Regularna tjelovježba trebala bi se provoditi svakodnevno što je više moguće. Čak i osobe koje imaju kardiovaskularne bolesti poput angine pektoris ili popuštanje srca imaju korist od umjerenog fizičkog treninga, koje u ovom slučaju treba biti dozirano i pod kontrolom liječnika.

Pretilost i alkohol

Pretilost predstavlja stanje kod kojeg je povećan kardiovaskularni mortalitet proporcionalno s težinom. Za napomenuti je da mršave osobe imaju nešto viši mortalitet od kardiovaskularnih bolesti u odnosu na osobe normalne težine.

Pretilost i širina struka povezane su sa metaboličkim poremećajima: niskim HDL-kolesterolom, visokim trigliceridima, te LDL-kolesterolom, hipertenzijom, smanjenom tolerancijom glukoze, inzulinskom rezistencijom i šećernom bolesti. Višestruki metabolički poremećaji često se pojavljuju i kombiniraju kod pretilih osoba i stvaraju takozvani metabolički sindrom. Smanjenjem tjelesne težine smanjuje se i LDL-kolesterol, a povećava HDL-kolesterol.

Alkohol u malim količinama, posebno crno vino ima dobar učinak na kardiovaskularni sustav i osobe koje ga umjereno konzumiraju imaju manji kardiovaskularni mortalitet u odnosu na osobe koje ga uopće ne konzumiraju. Međutim, proporcionalno s većim količinama unosa alkoholnih pića povećan je i rizik kardiovaskularnih bolesti. Alkohol povećava sistolički i dijastolički krvni tlak, a na metabolizam lipida djeluje tako da u nekih osoba povećava HDL-kolesterol i trigliceride.

Pridružene bolesti

Postoje bolesti uz koje se pojavljuju i poremećaji metabolizma lipida odnosno sekundarne hiperlipidemije. Tu u prvom redu moramo spomenuti šećernu bolest (diabetes mellitus), hipotireozu (poremećaj u funkciji štitne žlijezde) i neka bubrežna oboljenja. U ovakvim slučajevima treba liječiti osnovnu bolest čime se automatski normalizira i metabolizam masnoća. Također, i neki lijekovi mogu u manjoj ili većoj mjeri poremetiti metabolizam lipida. Tu se ubrajaju diuretici i kortikosteroidi.

Poželjne vrijednosti masnoća u brojevima

Osobe koje već imaju kardiovaskularnu bolest (anginu pektoris, preboljeli srčani ili moždani udar ili koji iz tablica za procjenu 10-godišnjeg rizika imaju vjerojatnost kardiovaskularnog oboljenja više od 5%, trebaju imati još niže vrijednosti:

Važne preporuke za osobe s hiperlipidemijom

Smanjiti količinu masti u prehrani na 30% sveukupnog energetskog unosa, a zasićenih masnih kiselina na 10%. Ako nakon 3 mjeseca nema učinka količinu masti treba smanjiti na 20%, a nezasićene masne kiseline na 7%.

Smanjiti unos kolesterola prehranom na manje od 300 mg na dan. Plava riba imaju male količine kolesterola. Bijelo meso (piletina i puretina) ima iste količine kolesterola kao i crveno meso, ali zbog većih količina nezasićenih masnih kiselina se preporuča. Žitarice, svježe voće i povrće ne sadrže kolesterol.

Tjelesna aktivnost poput hodanja, trčanja, vožnje bicikla i plivanja pomaže u normalizaciji povišenih masnoća.

Lijekove trebaju uzimati samo one osobe kod kojih dijeta nije u stanju regulirati povišene vrijednosti masnoća u krvi.

Procjena 10-godišnjeg rizika nastanka kardiovaskularnog oboljenja

Svaka bi osoba trebala u razmacima od 5 godina procijeniti osobni rizik bolesti srca i krvnih žila na osnovu tablica koje pokažu 10-godišnju vjerojatnost. Ako je ta vjerojatnost viša od 5% postoji visoki rizik. U procjeni rizika uzimaju se u obzir spol, dob, te vrijednosti gornjeg (sistoličkog) krvnog tlaka, vrijednosti ukupnog kolesterola i pušenje. Postoje posebne tablice za sjevernu Europu (tu je uvrštena i Hrvatska), gdje je rizik viši i za južnu Europu (koji je primjenjiv na obalni, mediteranski dio Hrvatske) gdje je rizik niži.