Pretilost doprinosi ustoličenju posljednja dva čimbenika u organizmu, dok se hipertrigliceridemija (povećana koncentracija triglicerida u serumu) danas smatra primarnim čimbenikom rizika nastanka smetnji u cirkulaciji krvi. Potrebno je još spomenuti da i pretjerivanje s alkoholnim pićima te učestala izloženost stresnim situacijama postepeno dovode organizam do stanja koje nazivamo hipertenzija (stanje povećanog krvnog pritiska). Međutim, paralelno s povećanjem životne dobi može se i u osoba koje su nepušači, koje nisu pretile i koje malo ili gotovo nikada ne konzumiraju alkohol razviti stanje hipertenzije udruženo s povećanim vrijednostima kolesterola u krvi. Pravilna prehrana može jako doprinijeti smanjenju rizika pojave problema i smetnji u cirkulaciji.

Mnoga ispitivanja pokazala su da postoji povezanost i pozitivna korelacija između pretjeranog unosa masti putem hrane i pojave srčanih bolesti povezanih s cirkulatornim smetnjama. U mastima ili lipidima koje unosimo hranom, a nazivaju se trigliceridi, postoje tri tipa masnih kiselina. To su redom: polinezasićene masne kiseline (koje nalazimo u ribi i sjemenovom ulju), mononezasićene (naročito ih sadrži maslinovo ulje) i zasićene masne kiseline. Namirnice koje u svom sastavu uglavnom imaju zasićene masne kiseline jesu: špek, maslac, suhi sirevi, masno meso i salame, keksi pripremljeni uz dodatak maslaca, prženi krumpirići, čokolada, razni kolači. Najnovije su preporuke Svjetske zdravstvene organizacije da se ukupni unos zasićenih masti mora svesti na oko 10% od ukupno unesenih kalorija tijekom dana, a da ukupni dnevni unos svih masti (zasićenih i nezasićenih) ne bi trebao premašiti postotak iznad 30% od svih kalorija koje dnevno unesemo hranom.

Masti unesene u točnim i razumnim količinama nisu štetne, pomažu u izgradnji staničnih elemenata, a pojedine masti mogu čak i doprinijeti prevenciji pojave problema s cirkulacijom krvi. Tako primjerice masti koje su sadržane posebno u srdeli, skuši, haringi, tuni i lososu doprinose na sebi svojstven način nestanku ateroma ili sitnih plakova koji predstavljaju preteču nastanka ateroskleroze. Nadalje, zamjena zasićenih masnih kiselina (maslac, životinjska mast) u kuhanju s mononezasićenim masnim kiselinama (maslinovo ulje) ili polinezasićenim (suncokretovo ulje) ima kao posljedicu smanjenje vrijednosti LDL-kolesterola ("opasni" kolesterol) u krvi. Dokazano je i da češnjak i crveni luk te crvena paprika sprečavaju agregaciju ili "udruživanje" krvnih pločica trombocita, osnovnih komponenti u zgrušavanju krvi, ali i potencijalnih "opasnih" elemenata kada je nastanak tromboze krvnih žila u pitanju. Za te je namirnice dokazano da u osoba koje ih koriste redovito utječu na smanjenje krvnog pritiska i vrijednosti kolesterola u krvi.

"Prijatelji" arterija i krvnih žila općenito jesu i žitarice, te voće i povrće. Te namirnice svojim vlaknima vezuju kolesterol iz hrane i olakšavaju njegovo izlučivanje putem crijeva. Žitarice, sjemenke i pšenične klice predstavljaju i dobar izvor vitamina E, vitamina koji svojim antioksidativnim djelovanjem suzbija štetne utjecaje slobodnih radikala i usporava "starenje" stjenki krvnih žila.