Badem je drvo koje nakon zime prvo cvate i uvodi cijelo područje Mediterana (tu mu je stanište) veličanstvenim krošnjama u proljeće. Latinski ovu biljku nazivamo Prunus dulces ako daje slatke plodove koštice, a Prunus amygdalus je naziv za stablo koje sadrži gorke koštice u plodu badema. Slatka koštica badema koja se uglavnom i koristi za jelo, sadrži veliku količinu proteina (20%), jednako toliko ugljikohidrata i čak 55% masti. Međutim masti sadržane u ovom orašastom plodu kriju u sebi visokovrijedni vitamin E. Vitamin E sprječava začepljenost krvnih žila i time štiti od infarkta srca i moždanog udara. Nadalje, podiže obrambeni prag organizma i na taj način ne dozvoljava raznim mikroorganizmima i virusima da značajnije naruše naše zdravlje. Naročito su dobri rezultati s tim u vezi uočeni kod osoba starijih od 60 godina. I konačno, vitamin E možemo svrstati u namirnice čije redovito uzimanje putem hrane predstavlja preventivu u borbi za suzbijanje pojava određenih malignih bolesti. Nije naodmet napomenuti da u kori koštice badema postoji jedna tvar, alkaloid, pod nazivom amigdalin. Taj alkaloid u našem organizmu svojim metabolizmom (zapravo normalnom pregradnjom) oslobađa toksični spoj - cijanovodik. Dakako da su te količine iznimno niske i kod odrasle zdrave osobe ne predstavlja šačica badema nikakvu opasnost. Međutim, nije tako i za djecu. Kod male djece konzumiranjem jednake količine neoguljenih koštica badema, može vrlo vjerojatno doći do trovanja. Dolazi do gušenja jer se vrlo moćno blokira (inaktivira) završni enzim respiratornog lanca - citokrom-oksidaza. Stoga djeci obavezno ponudimo oguljene koštice badema.