Gastroezofagealna refluksna bolest - GERB

Anatomija

Hrana nakon što prođe proces žvakanja u ustima bude progutana i na putu do želuca prolazi kroz jednjak. Jednjak je mišićna cijev, duljine 25 do 30 cm, obložena sluznicom koja je građena za prolazak hrane, ali ne i za izlaganje želučanoj kiselini, žuči i ostalim sastojcima probavnih sokova koji sudjeluju u razgradnji hrane. Od toga ga štiti kružni mišić, sfinkter, koji stegne područje prijelaza prema želucu. Ako gastroezofagealni sfinkter ne obavlja svoju funkciju u potpunosti, omogućava prolazak probavnih sokova u jednjak.

Danas takvu nekompetentnu antirefluksna barijeru smatramo temeljem za patofiziološko razumijevanje nastanka refluksne bolesti jednjaka. Dugotrajno izlaganje jednjaka kiselini uzrokuje oštećenje te dovodi do tegoba koje nazivamo GERB.

Simptomi

Najčešća tegoba na koju se žale pacijenti je žgaravica. Kiseo ili gorak okus u ustima, podrigivanje, vraćanje gorke tekućine iz želuca u usta, osobito za vrijeme spavanja, promuklost, potreba da se pročisti grlo, otežano gutanje hrane i/ili tekućine, kašalj, pogoršanje tegoba nakon jela, osobito u sagnutom položaju tijela, neki su od češćih tegoba koje pacijentima kvare kvalitetu života. Nastanku tegoba i razvoju bolesti značajno doprinose način prehrane i navike.
Neke namirnice pojačavaju lučenje želučane kiseline: čokolada, pepermint, kava, čaj, alkoholna pića. Nikotin, dakle pušenje, posebno dovodi do slabljenja donjeg ezofagealnog sfinktera.

Masna hrana se sporije probavlja i duže zadržava u želucu što također uzrokuje tegobe. GERB se često javlja u kasnijim mjesecima trudnoće radi pritiska povećanog trbuha na želudac. Slično djelovanje ima i pretjerana tjelesna težina.

Komplikacije

Ukoliko je refluks kiseline dugotrajan ili jak, na sluznici jednjaka može uzrokovati nastanak upalnih promjena te površinska ili dublja oštećenja sluznice u obliku erozija (površna oštećenja) ili vrijedova (dublja oštećenja). Ozbiljnije promjene, kao što su suženja promjera jednjaka, dovode do tegoba uslijed otežanog prolaska hrane.

Poseban značaj imaju teži oblici promjena sluznice jednjaka iz kojih se može razviti čak i rak jednjaka. Znaci krvarenja iz probavnog sustava, slabokrvnost, otežano gutanje, osjećaj otežanog prolaska zalogaja do želuca, bol, gubitak apetita i pad tjelesne težine nejasnog uzroka svakako zahtijevaju pregled liječnika, specijaliste gastroenterologa.

Dijagnostika

Liječnik će već na temelju razgovora steći uvid što treba poduzeti, ovisno od dobi bolesnika i ozbiljnosti tegoba. Moguće je učiniti rendgensko snimanje jednjaka i želuca, ali je temeljna pretraga koja daje potpuni uvid u izgled sluznice jednjaka i želuca - endoskopski pregled. Ezofagogastroduodenoskopija, ili kako se skraćeno naziva gastroskopija, je metoda kojom liječnik oprezno i pod kontrolom oka, prateći sliku na ekranu pomoću savitljivog i svega nekoliko mm debelog instrumenta, za minutu-dvije pregleda gornji dio probavnog trakta i dobije uvid u prohodnost, izgled i funkciju jednjaka i želuca, a po potrebi se može uzeti uzorak sluznice za daljnju analizu. Pretraga je bezbolna i nezamjenjiva.

Mora se naglasiti da bolesnik može imati vrlo izražene tegobe, a da endoskopski nalaz bude sasvim uredan, i obrnuto. Posljednjih godina u dijagnostici probavnog sustava uvedena je endoskopija kapsulom. Ta metoda, u medijima precjenjena, ne služi pregledu jednjaka i želuca nego ima drugu svrhu. U dijagnostici GERB-a koriste se i 12 ili 24 satno kontinuirano praćenje kiselosti u jednjaku (pH-metrija) ili mjerenje tlakova u jednjaku, ali o tome odlučuje liječnik ovisno o cilju pretrage i opremljenosti ustanove.

Liječenje

Cilj liječenja je ukloniti tegobe bolesnika te smanjiti refluks i izliječiti ostećenja sluznice jednjaka. Pacijentima se savjetuje izbjegavanje uzimanja hrane tri sata prije odlaska na spavanje, prestanak pušenja, izbjegavanje masne i jače začinjene hrane, kave, alkohola, posebno crnog vina, mlijeka, čokolade, kiselih voćnih sokova, kečapa, rajčice te peperminta. Preporučljivo je i smanjiti količinu hrane po obrocima, izbjegavanje tijesne odjeće, sagnutog položaja tijela, smanjiti tjelesnu težinu, podići uzglavlje pri spavanju (ne samo glavu već i trup) te provjeriti sa svojim liječnikom da li neki od lijekova koje uzimaju može provocirati nastajanje tegoba refluksne bolesti.

Za korekciju blaže refluksne bolesti jednjaka najčešće je dovoljna promjena životnih navika. Kod umjereno teške i teške bolesti liječnik će propisati lijekove, bilo da su to lijekovi koji neutraliziraju već postojeću kiselinu u želucu (antacidi) ili lijekovi koji smanjuju stvaranje kiseline - antragonisti H2-receptora i tijekom posljednja dva desetljeća moćni inhibitori protonske pumpe koji se danas smatraju lijekom izbora.

Od pomoći mogu biti i lijekovi koji osnažuju donji ezofagealni sfinkter. U eksperimentalnoj fazi su nove metode kojima se putem endoskopa u zid donjeg dijela jednjaka ubrizgavaju tekući implantati ili elektrode kojima se želi poboljšati funkcija tog dijela probavne cijevi. Tek manji dio bolesnika treba kirurški zahvat. Operacija se naziva fundoplikacija i koristi se kada druge metode liječenja ne daju rezultate odnosno kada postoji vrlo izražena hijatalna hernija, razdor u ošitu kroz koji se želudac uvlači u područje prsišta i uzrokuje simptome refluksne bolesti. Nekada je to bio opsežan zahvat iza kojeg je slijedio dugotrajni oporavak.

Danas nastojanja idu prema tome da se zahvat obavi laparoskopskim pristupom, kroz mali otvor na trbuhu, nakon čega bi pacijent mogao ići kući već 1-2 dana nakon operacije.

Tko oboljeva?

Refluksna bolest nije samo bolest odraslih. Kod djece u prvoj godini života tegobe kao što su opetovano povraćanje i kašalj često se ne povezuju s GERB-om, a što mogu biti. Neki jednostavni postupci kao izazivanje podrigivanja više puta tijekom hranjena ili zadržavanje djeteta u uspravnom položaju do pola sata nakon hranjenja mogu pomoći. Kod starije djece treba pak obratiti pažnju na pretjerano uživanje gaziranih i kola pića, čokolade, jako začinjene, pržene i masne osobito tzv. "brze hrane", kiselog voća.

I kod djece može pomoći povišeno uzglavlje i izbjegavanje hrane do 3 sata prije odlaska na spavanje. Ako to ne pomogne liječnik će ordinirati lijekove.