Križobolja

Građa kralješnice i izvor boli

Kralješnica predstavlja stup organizma sastavljen od kralješaka od kojih je sedam vratnih, dvanaestprsnih i pet slabinskih. Između pojedinih kralješaka nalaze se hrskavični prstenovi koji omogućuju kretnje kralješaka,a sve skupa je povezano mišićima, ligamentima i krvnim žilama.

Kralješnica je građena poput cijevi, a sami kralješci oblikuju kanal kroz koji prolazi leđna moždina te korijenovi živaca za ekstremitete. Uslijed svoje funkcije kralješnica je izložena stalnom mehaničkom opterećenju te dolazi do istrošenosti i pojave bolnih simptoma. Prijelazi između jednog dijela kralješnice u drugi predstavljaju glavno ishodište boli, budući da se na tim mjestima najčešće javljaju degenerativne promjene.

O križobolji govorimo u situacijama kad se javlja bol u slabinskom dijelu kralješnice, na što se pacijenti najviše tuže. Ukratko govoreći, križobolja je najučestaliji oblik mišićno-koštane boli. Naime, slabinski dio kralješnice ima veliku mogućnost gibanja pa u tom dijelu najčešće i nastaju mehanička i druga oštećenja.

Križobolja kao "bolest stoljeća"

Stručnjaci s pravom govore da je križobolja "bolest stoljeća" uzrokovana suvremenim, nezdravim načinom života koje isključuje kretanje (uporaba računala i mobilnih uređaja), prekomjernom tjelesnom težinom, pušenjem, ali i samom neprilagođenošću kralješnice prevelikim opterećenjima. U potonjem prednjače pojedina zanimanja, psihološki čimbenici, sportske ozljede i anatomske promjene.

Križobolja je vrlo čest uzrok bolovanja koji podjednako zahvaća muškarce i žene te je najčešća poslije tridesete godine života. Takva bol je u principu glavni uzrok smanjenja fizičke aktivnosti u pacijenata koji su mlađi od 45 godina života. Često radno aktivni pacijenti trpe bol, stoga ih treba savjetovati da je nauče prepoznati i da se što prije jave liječniku. U starijih osoba križobolja je najčešće izazvana istrošenošću kralješaka i hrskavice između njih; tada govorimo o spondilozi i spondiloartrozi.

Vrlo je važna i vremenska osjetljivost, jer je gotovo 90% ljudi osjetljivo na promjenu vremena, što je period kada osjećaju jače i učestalije simptome boli. Oduvijek je u narodu poznato da križobolja "ne voli hladnoću". Treba naglasiti i da su na takve boli uzrokovane promjenom vremena žene generalno osjetljivije od muškaraca.

Podjela križobolje ovisno o vrsti boli i trajanju

Prema vrsti boli u leđima najviše je prisutna mehanička bol, a u manjem postotku pacijenata radi se o upalnoj boli. Pacijenti ispočetka mehaničku bol opisuju kao vrlo oštru, no kasnije ona prelazi u tupu i neodređenu.

Prema trajanju boli križobolja može biti akutna (u trajanju od tri mjeseca) i kronična (ona koja traje preko tri mjeseca). Kronična križobolja predstavlja značajan javnozdravstveni problem koji ozbiljno narušava kvalitetu života, uzrokuje poremećaj spavanja, a može dovesti i do depresivnog stanja pacijenta. Postoji i tzv. subakutna križobolja koja traje između 7 i 12 tjedana. Kod nekih pacijenata bol se iz križa spušta niz stražnju stranu nogu sve do stopala, i u tom slučaju se radi o svima poznatom išijasu.

Pristup pacijentu s križoboljom

Kada se pacijent s križoboljom javi liječniku obiteljske medicine, najvažniji put do dijagnoze jest dobra povijest bolesti i klinički pregled. Najprije se moraju smiriti akutni simptomi, a nakon toga slijede laboratorijska i radiološka dijagnostika. U 21. stoljeću je upotrebom računalne tomografije (CT) i magnetske rezonance (MR) dijagnostika križobolje uveliko otišla naprijed. Problem u Hrvatskoj predstavlja poduža lista čekanja za magnetsku rezonancu, pa shodno tome put do dijagnoze može potrajati i više od godine dana. Kao jedna od pretraga koja se također često preporučuje je i elektromioneurografija (EMNG) koja se radi ako je prisutna sumnja na oštećenje slabinskih živaca.

Kako liječiti križobolju?

Kod liječenja križobolje najvažnije je pacijentu otkloniti bol, zatim spriječiti povratak boli te vratiti pacijenta u radni proces. Kako bi se to postiglo, liječenje križobolje može biti nefarmakološko i farmakološko. Vrijedi generalno pravilo da, ako je kod križobolje prisutna akutna bol, ona je uglavnom jednostavnija za liječenje. Kod takvih pacijenata se daju analgetici te se primjenjuje neka od fizikalnih metoda, dok liječenje kronične križobolje ponekad može biti dugotrajno i zahtijeva suradnju više liječnika specijalista kako bi se uskladila pravilna kombinacija lijekova te odabrala adekvatna fizikalna, psihološka, pa i psihijatrijska terapija.

Liječenje križobolje (boli u leđima) je najčešće konzervativno gdje se više u 90% slučajeva postiže otklanjanje boli,a vrlo mali broj pacijenata mora se podvrgnuti kirurškom liječenju. Pod konzervativno liječenje spada mirovanje (koje je danas sve manje i ograničava se na dva do tri dana), educiranje pacijenata, fizikalna terapija, upotreba lijekova protiv bolova te kineziterapija (medicinska gimnastika) kojoj je svrha održavanje pokretljivosti te jačanje slabinskih mišića kralješnice. Edukacija pacijenta vrlo je bitna, jer savjeti koje obiteljski liječnik daje, a vezani su uz ponašanje pacijenta prilikom određenih aktivnosti, mogu biti ključni u liječenju i otklanjanju boli.

Uklanjanje boli kao temeljni terapijski pristup

Upotreba lijekova protiv bolova je najčešći oblik liječenja križobolje u preko 80 posto svih pacijenata. Najčešće se primjenjuju nestereoidni antireumatici, lokalni anestetici (razne kreme i gelovi), analgetici, opioidni analgetici te parenteralno lokalne infiltracije kortikosteroida. Također se mogu koristiti lijekovi iz neke druge skupine kao što su, primjerice, antidepresivi kod kronične križobolje.

Transkutana električna stimulacija živca (TENS) je postupak koji vrlo učinkovito ublažava bol i napetost u mišićima – i to bez primjene lijekova. Nakon tridesetak minuta njegove primjene pacijent osjeti analgeziju i nestanak boli. TENS putem električnih signala koji djeluju na periferne živce prekida obradu mozga za bolni signal, a samim tim sprječava se provođenje bolnog impulsa. Sam uređaj za TENS nije kompliciran za korištenje te se može primjenjivati i kod kuće. Osim što se koristi za smanjivanje boli vrlo dobro djeluje na metabolizam i cirkulaciju te poboljšava djelovanje ljekovitih tvari.

Ambulante za liječenje boli također su vrlo bitne u liječenju kronične križobolje. U Hrvatskoj ih ima oko dvadesetak,djeluju pri većim kliničkim bolničkim centrima, a liječenje provode specijalisti anesteziolozi. One predstavljaju velik napredak, kako u liječenju svih vrsta boli, tako i u liječenju boli kod križobolje. Ako gore navedene mjere ne pomognu, tada se pacijenta šalje specijalistu neurokirurgu koji će dalje odlučiti o kirurškom uklanjanju boli.

Prognoza bolesti

Prognoza liječenja križobolje ovisi o uzroku. Promjenom načina života, ispravnim držanjem tijela, umjerenom svakodnevnom tjelesnom aktivnošću te jačanjem slabinskih mišića može se izbjeći ponovno vraćanje bolesti. Pacijent treba izbjegavati sjedenje, neumjeren fizički rad, a isto tako obavezno mora regulirati tjelesnu težinu. Isto tako je važno djecu od najranije dobi usmjeriti prema sportskim aktivnostima, pratiti njihov razvoj te pravovremeno otkrivati deformacije lokomotornog sustava.