Uzrok same bolesti nije sasvim poznat, ali simptomi se javljaju kad je prisutan nerazmjer dviju molekula u mozgu. Te molekule poznate su pod nazivom: dopamin i acetilkolin. One prenose poruke između živčanih stanica koje kontroliraju mišićnu funkciju. U Parkinsonovoj bolesti, količina dopamina je smanjena, naruši se ravnoteža i živčani signali postaju konfuzni.

Simptomi Parkinsonove bolesti uključuju ukočenost mišića i njihovo grčenje, tremore ili drhtavice koje se odvijaju nekontrolirano, a posebno je karakteristična spontana kružna kretnja palca prema kažiprstu, nepravilni govor, pojava pojačanog lučenja sline... Unatoč svim tim simptomima, osobe oboljele od Parkinsonove bolesti posjeduju potpuno ispravnu osjetilnu i mentalnu aktivnost.

Javlja se često gubitak apetita i time dolazi do mršavljenja, što može u pojedinim slučajevima djelovati povoljno ako je osoba bila pretila, ali i negativno, ako se radi o mršavoj osobi. Veliki problem kod ovih osoba predstavlja pojava opstipacije ili začepljenosti, što pogoršava stanje, stoga takve osobe moraju voditi računa o prehrani koja će im osigurati pravilnu probavu hrane.

Pacijenti bi morali slijediti prehranu bogatu svježim voćem, povrćem i integralnim žitaricama. Umjereno moraju koristiti proteine i nezasićene masti, a smanjiti zasićene masti i šećere. Veoma je važan unos vlakana, probava je dio koji isto tako može stradati zbog slabe pokretljivosti crijeva, stoga se preporuča jesti namirnice koje su bogate prehrambenim vlaknima. U vodi su topiva neka vlakna (pektin iz voća), a neka nisu (celulozna ovojnica žitarica i ljuska mahuna).

Kod osoba koje boluju od Parkinsonove bolesti jako je važan unos tekućina tijekom dana. Potrebno je uzimati vodu u nekoliko gutljaja, u malim količinama tijekom cijelog dana. Najbolje je u tu svrhu vodu držati pokraj sebe ili staviti na neko vidljivo mjesto. Budući da s porastom životne dobi (iznad 60. godine života) dolazi do gubitka samog osjećaja žeđi, mogu se u tih osoba još prije, nego kod ostalih, pojaviti simptomi dehidriranosti: suhoća usana, ustiju, kože, spojnice oka, problemi sa znojenjem i zadržavanje mokraće. Ukupna dnevno unesena količina tekućine obavezno bi trebala iznositi oko 2 litre.

Od vitamina preporučuju se dodatno uzimati vitamin C i E, a od minerala cink, magnezij i kalcij. Vitamin B6 čini se blagotvornim u kombinaciji s magnezijem, dok neke studije navode da taj vitamin smanjuje djelovanje dopamina koji se dodaje kao lijek. Možda je najbolje posegnuti za manjim količinama B-kompleksa, ili uzeti jednom dnevno napitak u kojem je sadržaj B-kompleksa značajan.