Dijagnoza reumatskih bolesti - anamneza

Tipovi reumatskih bolesti

Najvažnija pitanja koja karakteriziraju reumatsku bolest uključuju pitanja o simptomima, njihovoj distribuciji, tijeku i utjecaju. Važni su i podaci o prethodnim bolestima samoga pacijenta i članova obitelji, te čimbenici rizika koji se odnose na stil života ili zanimanje, ali i čimbenici koji utječu na posljedice koje ima bolest, kao što su pacijentova očekivanja i socioekonomsko okruženje.

Sve navedeno omogućuje liječniku da dođe što bliže dijagnozi i da stanje diferencira u jedan od 6 glavnih tipova:

1. upalna reumatska bolest
   
2. mehanički zglobni ili izvanzglobni poremećaj
   
3. poremećaj kosti
   
4. nereumatska bolest koja uzrokuje mišićno-koštane simptome
   
5. funkcionalni poremećaj
   
6. drugi poremećaj nepoznatog uzroka

Bol

Kod povezivanja boli s dijagnozom važno je doznati odgovore na pitanja o mjestu javljanja boli, njezinoj distribuciji, kao i karakteristikama i obrascima boli.

Gdje se bol javlja i kakva je njezina distribucija?

Poznavanje mjesta boli pomaže nam da utvrdimo njezino porijeklo. Važno je znati je li bol lokalizirana ili je proširena. Bol može biti prisutna na samom mjestu patološkog procesa ili može biti proširena na udaljene dijelove tijela. Generalizirana bol se obično javlja u nekim bolestima koji su karakterizirani proširenom boli kao što je to slučaj u fibromijalgiji ili polimijalgiji reumatici.

Prenesena bol se javlja bez obzira na pokrete, a nastaje zbog poremećaja obično nekog unutarnjeg organa gdje se refleksno javlja u nekim dijelovima mišićno-zglobno-koštanog sustava. Tipični primjer je bol u desnom ramenu zbog upale žučnog mjehura. Bol uzrokovana tumorom obično je prisutna i tijekom mirovanja, te često noću. 

Koje su karakteristike i obrasci boli?

Važno je doznati je li boli prethodila trauma, ponavljajući ili neuobičajeni pokreti ili položaji, odnosno neka aktivnost koja bi mogla inducirati bol. Te aktivnosti mogu biti i neke uobičajene kao što je hod po stubama, ustajanje s vrlo niske stolice ili pak neki specifični pokreti kao što je npr. rotirajući pokret koji može dovesti do zakočenja u koljenskom zglobu. U nekim reumatskim bolestima bolovi će se smanjiti na razgibavanje što je tipično obilježje ankilozantnog spondilitisa, dok će dobar odgovor na lijekove protiv bolova i upale (tzv. nesteroidne antireumatike) biti, također, pokazatelj upalnog uzroka simptoma.

Zakočenost

Zakočenost se odnosi na nemogućnost izvođenja pokreta u opsegu u kojem bolesnik u zdravom stanju to može učiniti. Dugotrajna zakočenost, posebno jutarnja, tipično je obilježje upalnih reumatskih bolesti, dok je kratkotrajnija zakočenost navečer ili nakon određenoga položaja tipična za osteoartritis. Zakočenost se može pojaviti i u mišićnim bolestima kao što je upalni miozitis ili bolestima živčano-mišićnog spoja.

Oteklina i deformacija

Oteklina je prisutnost tekućine u zglobu ili izvanzglobnoj strukturi. Povećanje zglobnog tkiva naziva se zadebljanje, a može biti koštano ili na primjer zbog hipertrofije sinovijske membrane (panus).

Slabost i nestabilnost

Pacijenti često opisuju slabost udova ili cijelog tijela. To može biti važno za postavljanje dijagnoze upalne mišićne bolesti ili neuropatije, ali može biti i popratna pojava opće slabosti, osjećaja nesigurnosti povezanog s gubitkom vlastitog osjeta ili pak regionalne slabosti zgloba ili uda kao posljedice gubitka mišićne mase.

Gubitak funkcije

Najvažnija posljedica mišićno-koštanih bolesti je gubitak funkcije i s tim povezano smanjena mogućnost obavljanja aktivnosti svakodnevnog života. Gubitak funkcije najčešće upućuje na neurološki uzrok tegoba ili na rupturu tetive.

Umor i iscrpljenost

Umor je manifestacija upalnih reumatskih bolesti kao što su reumatoidni artritis, sistemski eritemski lupus ili fibromijalgija. Umor može dovesti do značajne onesposobljenosti. U upalnim reumatskim bolestima je dobar indikator sistemske aktivnosti bolesti. U tih bolesnika umor može biti toliko izražen da mogu raditi nekoliko sati ujutro, ali im je obavezan popodnevni odmor.

Koji je uzorak i vremensko javljanje simptoma?

Pitanja koja se najčešće odnose na uzorak i vremensko javljanje simptoma su:

• Kada su simptomi počeli?
  
• Koliko je zglobova zahvaćeno?
  
• Je li zahvaćenost simetrična ili asimetrična?
  
• Kako su se i gdje proširili?
  
• Jesu li se tijekom razvoja bolesti pojavili neki pridruženi simptomi?
  
• Koji su zglobovi ili okolozglobne strukture zahvaćene?
  

U pojedinim se reumatskim bolestima karakteristično javljaju simptomi i znakovi bolesti na malim zglobovima, a u nekim drugim bolestima na velikim zglobovima dok neke bolesti zahvaćaju dominantno kralježnicu.

Pridruženi simptomi i prethodne bolesti

Mišićno-koštane bolesti i stanja nerijetko imaju sistemska obilježja, a također sistemske bolesti i poremećaji mogu imati mišićno-koštane simptome. Važan je podatak o prisutnosti povišene tjelesne temperature, tresavice/zimice, noćnog znojenja, gubitka na tjelesnoj težini. Neki specifični simptomi i znakovi koji mogu prethoditi reumatskim bolestima su primjerice nedavni proljevi ili problemi od strane urogenitalnog trakta koji prethode reaktivnom artritisu ili kožne promjene ili promjene sluznice koje su obično udružene sa seronegativnim spondiloartritisima.

Bolesti u obitelji

U postavljanju dijagnoze ponekad je važno postojanje bolesti ili stanja koji su bili ili još jesu u članova obitelji, tako npr. psorijaza u obitelji nam može pomoći u postavljanju dijagnoze psorijatičnog artritisa ili prijelom kosti za postavljanje dijagnoze osteoporoze.

Socijalna anamneza i zanimanje

Socijalna anamneza i zanimanje mogu imati utjecaj prije svega kao čimbenici rizika a ponekad i kao uzroci za mišićno-koštane bolesti i stanja. Također, poznavanje socijalnih prilika i zanimanja daje jasniju ideju o očekivanjima samoga pacijenta. Nažalost, mnogi bolesnici s mišićno-koštanim bolestima trebaju promijeniti ili modificirati svoje zanimanje.