Dispepsija

Što je dispepsija?

Dispepsija je stanje kojim se označava bol u gornjem dijelu probavnog sustava. Različiti čimbenici, od stresa do određenih lijekova mogu uzrokovati dispepsiju, no liječenjem i nekim osnovnim promjenama životnog stila, većina osoba može se lako osloboditi simptoma ovoga stanja. Iako veliki broj ljudi dispepsiju poistovjećuje sa slabom probavom, neki liječnici specijalisti prave razliku između ova dva stanja. Slaba probava, primjerice, uključuje sljedeće simptome: osjećaj punoće, napuhavanje i nelagodu nakon konzumiranja hrane i pića. S druge strane, dispepsija se obično odnosi na neugodnu bol i nelagodu u gornjem abdomenu.

Koji su simptomi dispepsije?

Glavna karakteristika dispepsije je "dosadna" i užarena bol najčešće smještena u želucu. Bol može biti neprekidna i nemilosrdna, no može se pojaviti pa nestati. Nerijetko se kao popratni simptomi mogu javiti nadimanje, slabost, mučnina i žgaravica. U rijetkim slučajevima, dispepsija može biti znak mnogo ozbiljnijeg problema. Gubitak tjelesne mase, poteškoće s gutanjem, neprekidno povraćanje, crna stolica (često može biti znak intestinalnog krvarenja), neprekidna bol u gornjem desnom dijelu abdomena ili prisustvo kvržica i oteklina na abdomenu - simptomi su radi kojih treba potražiti liječničku pomoć.

Što uzrokuje dispepsiju?

U otprilike 60% slučajeva, ne postoji neka organska bolest, infekcija ili ozljeda koja bi objasnila bol. Ipak, to ne mora značiti da su simptomi plod mašte. Prehrana, kao i količina tjelovježbe također mogu biti čimbenici koji utječu na dispepsiju. Kod nekih osoba, dispepsija može biti rezultat želučanog ulkusa, gastroezofagealnog refluksa ili, u najgorem mogućem scenariju, karcinoma želuca. Mnoge osobe krive želučanu nervozu i stres, međutim, iako ova stanja mogu pogoršati simptome dispepsije, malo je vjerojatno da su oni jedini uzroci.

Kako se liječi dispepsija?

• Prije nego se posegne za lijekovima, mnogi specijalisti predlažu da se dobro obrati pažnja na stil života. Jednostavne promjene prehrambenih navika, kao i redovita tjelovježba mnogima su donijeli velika olakšanja.
• Loše prehrambene navike, primjerice, prekomjeran unos masnoća, kave, alkohola, a premale količine cjelovitih žitarica te voća i povrća, najčešći su uzrok problema s probavnim sustavom, a samim time i dispepsije.
• Pušenje je također čimbenik koji samo pogoršava simptome dispepsije, i bilo bi najbolje odmah prestati.
• U prehranu bi svakako trebali uključiti papaju i ananas, jer sadrže enzime (papain i bromelain) koji potiču probavu, kao i fermentirane mliječne proizvode s živim staničnim kulturama koji će obogatiti crijevnu mikrofloru, važan čimbenik dobre probave.
• Neki liječnici i nutricionisti upozoravaju važnost pravilne kombinacije namirnica. Proteini i ugljikohidrati su loša kombinacija, kao i voće i povrće. Mlijeko ne treba piti uz obroke, a hrana koja sadrži šećere ne bi se trebala konzumirati istovremeno s proteinima i namirnicama bogatim škrobom.
• Iz prehrane bi trebalo izbaciti leću, kikiriki i soju jer sadrže inhibitore probavnih enzima. Također, na najmanju moguću mjeru treba svesti unos punomasnih mliječnih i pekarskih proizvoda, procesiranu i tzv. junk hranu.
• Svakodnevna tjelovježba u vremenu od 30 minuta, također djeluje olakšavajuće na mnoge simptome bolesti probavnog sustava. Potrebno je samo obratiti pažnju na intenzitet tjelovježbe kako umjesto olakšanja ne bi uzrokovali pogoršanje simptoma.